Državna tajnica u Ministarstvu financija Tereza Rogić Lugarić rekla je da se izmjenama zakona usklađujemo s Direktivom EU radi propisivanja obaveze dostave informacija od izvještajnih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, na temelju provedbe postupka dubinske analize za pojedinačne korisnike kriptoimovine kao i za subjekte korisnike te imovine.

Prvi rok za dostavu informacija o kriptoimovini prema Poreznoj upravi je 30. lipnja 2027. za 2026. godinu.

Također, proširuje se obuhvat automatske razmjene informacija zbog uvođenja globalnog minimalnog poreza na dobit. Prijave koje se tiču tog poreza dostavljaju porezni obveznici, sastavni subjekti multinacionalnih poduzeća, Poreznoj upravi u roku od 15 mjeseci nakon isteka fiskalne godine. Za prvu fiskalnu godinu rok je 18 mjeseci.

Time bi se pratilo primjenjuju li skupine multinacionalnih poduzeća i velike domaće skupine utvrđena pravila u osiguranju globalne minimalne razine oporezivanja. Rok za podnošenje prijave je 15 mjeseci od posljednjeg dana izvještajne fiskalne godine, a rok za podnošenje prijave za prvu izvještajnu godinu je 30. lipnja 2026.

Državna tajnica Rogić Lugarić je istaknula kako se izmjenama zakona proširuje i obuhvat automatske razmjene informacija s ciljem podizanja porezne transparentnosti, sprječavanja porezne evazije, jačanja pravednosti u oporezivanju te borbi protiv premještanja dobiti i smanjenja porezne osnovice.

Lalovac: Veliki gubici zbog PDV-a

Donošenje zakona podržali su vladajući i oporba.

SDP-ov Boris Lalovac smatra da taj zakon Hrvatsku uvodi u "globalne novčane tokove". Istaknuo je i da se administrativna suradnja odnosi i na porezne prevare, pogotovo one koje se tiču PDV-a. Kaže da EU godišnje gubi oko 90 milijardi eura samo od PDV-a.

Istaknuo je i važnost administrativne suradnje poreznih uprava kako se ne bi događale "kružne porezne prevare" u kojima sudjeluju sudionici iz više zemalja a u kojima su najčešće pogođene i brojne druge države. Lalovac je naglasio i važnost činjenice da prekogranične transakcije budu ažurnije te se unaprijed pokušava otkriti radi li se tu o "kružnim prevarama".

I HDZ-ova Sanda Livia Maduna (Klub HDZ-a) rekla je kako izmjene zakona omogućavaju da Hrvatska ide u korak sa razvijenim članicama EU jer uređuje način suradnje način u razmjeni poreznih informacija u cilju osiguranja transparentnosti, ali i sprječavanja poreznih utaja i pranja novca.

Pri tome se proširuje opseg obvezne automatske razmjene informacija između država članica EU na informacije o kriptoimovini i elektroničkom novcu kao i obuhvat automatske razmjene informacija zbog uvođenja globalnog minimalnog poreza na dobit.

'Trebamo pravednije oporezivanje'

Borbu protiv poreznih prevara i digitalnih zlouporaba pozdravio je i Damir Barbir (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera), ali pitao kako će se taj zakon provoditi u praksi. Smatra da izmjene zakona - iako su tehnički usklađene sa Direktivom EU, otvara pitanje povjerenja građana u državu i zaštitu njihovih podataka.

"Hrvatskoj ne treba samo europska usklađenost nego i europska razina standarda zaštite privatnosti. Administrativna suradnja između država članica mora biti sredstvo za pravednije oporezivanje a ne povod za gomilanje osobnih i financijskih podataka u sustavima koji nisu dovoljno zaštićeni", rekao je.

Na pravo privatnosti i rizike od zlouporaba osobnih podataka upozorio je i Ivica Ledenko (Klub Mosta i nezavisnog zastupnika Josipa Jurčevića). Uz to, smatra i da ovakva zakonska rješenja često vode prema postepenoj eroziji fiskalne suverenosti jer transfer ovlasti i obvezna razmjena informacija s europskim i globalnim tijelima smanjuje autonomiju domaćih institucija.

Zastupnici su u kratkoj raspravi podržali prijedlog Zakona o potvrđivanju Protokola između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije kojim se mijenja i dopunjuje Ugovor između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu.