Sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegova američkog kolege Donalda Trumpa nije donio konkretan pomak prema rješenju rata u Ukrajini, ali barem nije završio otvorenim sukobom kao njihov zloglasni susret u Ovalnom uredu krajem veljače. U trenutnim okolnostima, već i to može se smatrati svojevrsnom pobjedom, posebice s obzirom na dosadašnje trzavice između dvaju predsjednika.

Trumpova opasna banalizacija

Ipak, tijekom susreta bilo je trenutaka u kojima je frustracija Zelenskog bila vidljiva, piše Sky News u analizi. Posebice kad je Trump ozbiljne pregovore relativizirao pričom o hrani u Trumpovoj rezidenciji u Mar-a-Lagu ili komentarima o fizičkoj građi ukrajinskih generala – prizori koji su više podsjećali na školsko dvorište nego na raspravu o ratu koji traje već četvrtu godinu.

Jedan od najupečatljivijih trenutaka dogodio se kad je Zelenskom nakratko 'pala maska'. Slegnuo je ramenima i nasmijao se kad je Trump izjavio da 'Rusija želi da Ukrajina uspije.'

Teško je zamisliti politički neodgovorniju izjavu američkog predsjednika. Dovoljno je pogledati postupke Vladimira Putina i poslušati njegove riječi.

U takvim trenucima teško je procijeniti je li Trump tek neupućen, nezainteresiran za detalje ili doista preblizak Kremlju. Zelenski vjerojatno ima vlastitu procjenu, ali je, barem javno, uspio zadržati diplomatsku prisebnost.

Sigurnosna jamstva bez konkretnih odgovora

Iza samog političkog spektakla ipak su ostali neki važni signali, ako ništa drugo zato što će poslužiti kao referentne točke kada Trump ponovno promijeni stav – što je činio već mnogo puta.

Kada je riječ o američkim sigurnosnim jamstvima, Zelenski je djelovao umjereno ohrabreno da bi Trumpova Amerika mogla ponuditi određeni vojni okvir koji bi u budućnosti odvraćao novu rusku agresiju. No ni Trump ni Zelenski nisu precizirali kako bi to konkretno izgledalo.

Ukrajinski izvori ističu da je Trumpova spremnost da sigurnosna jamstva ponovno stavi na stol ključno pitanje – bez obzira na činjenicu da je to već jednom obećao, pa potom povukao. Pozitivnim signalom smatra se i Trumpova najava da bi mogao posjetiti Ukrajinu i obratiti se parlamentu, što do sada nije javno iznosio.

Ostaje, međutim, pitanje hoće li se toga držati ili će ponovno promijeniti kurs.

Najkonkretniji trenutak pregovora

Najjasniji i politički najsuvisliji trenutak konferencije za novinare došao je od Zelenskog, koji je napredak pregovora sažeo kroz konkretne brojke.

Kako je rekao, mirovni plan od 20 točaka dogovoren je 90 posto, američko-ukrajinska sigurnosna jamstva dogovorena su u potpunosti, a sigurnosna jamstva SAD-a, Europe i Ukrajine 'gotovo su dogovorena'.

Time je Zelenski potvrdio da je Ukrajina prihvatila američke obveze, ali i da još postoje otvorena pitanja u vezi s europskom sigurnosnom ulogom. Upravo tu se pojavljuje jedna od ključnih spornih točaka: mogućnost raspoređivanja europskih snaga u Ukrajini – što Moskva smatra crvenom linijom, a Trump toga itekako jest svjestan.

Tri neugodne činjenice

U moru planova, postotaka i diplomatskih izjava lako je izgubiti iz vida temeljne činjenice.

Prvo, Trump želi da rat završi, ali ne pokazuje da ga zanima na koji način. Drugo, Vladimir Putin do sada nije poslao nijedan ozbiljan signal da želi kraj rata. Treće, Ukrajina ne želi biti prisiljena na ponižavajuću kapitulaciju.

Amerikanci su prije nekoliko tjedana izašli s mirovnim planom od 28 točaka koji je, u praksi, nalikovao popisu ruskih želja. U međuvremenu su Ukrajinci, uz potporu europskih partnera i koordinaciju s SAD-om, taj dokument reducirali na 20 točaka, uz niz bolnih ustupaka s ukrajinske strane.

Europa i Ukrajina sada očekuju da Trump ponovno usmjeri pritisak prema Moskvi i ozbiljno se uključi u razgovore s Vladimirom Putinom. No kako stvari stoje, na to ćemo još neko vrijeme morati pričekati.