Na dan kad su prije 34 godine pali Vukovar i Škabrnja, Hrvatska se Danom sjećanja prisjeća najveće žrtve Domovinskog rata.
Grad na Dunavu je pokleknuo pred okupatorom nakon 86 dana opsade, teškog granatiranja te stotina ubijenih branitelja i civila. Škabrnja, mjesto od 1800 stanovnika u zadarskom zaleđu, nije mogla izdržati nalet kninskog korpusa predvođenog osuđenim ratnim zločincem Ratkom Mladićem.
Tijekom agresije u Vukovaru je, po podacima Hrvatskog sanitetskog stožera, poginulo 450 branitelja i 1350 civila, od toga 86 djece. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece, ranjeno je više od 2500 ljudi, mnogi su zatočeni i odvedeni u neki od logora. Po podacima Franjevačkog samostana u Vukovaru, u agresiji na Vukovar poginulo je i ubijeno 2717 hrvatskih branitelja i civila. Od 1740 nestalih i smrtno stradalih osoba, čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni, 328 ih je iz Vukovara i 451 s područja Vukovarsko-srijemske županije.
U Škabrnji je, pak, ubijeno 43 ljudi, od toga 15 hrvatskih branitelja. Tijekom cijelog Domovinskog rata poginulo je 86 žitelja tog mjesta. Stoga će se državni vrh, zajedno s predstavnicima braniteljskih udruga, braniteljima, dragovoljcima i građanima prisjetiti i odati počast svim žrtvama Domovinskog rata.
U nastavku teksta pročitajte kako je tekao današnji dan
-
16:31
Iako nominalno ima dvostruko manje stanovnika nego prije rata koji ga je nepovratno promijenio, Vukovar danas pulsira mladošću, otvoren nekim novim klincima koji su u njemu došli potražiti fakultetsku diplomu, poslovnu priliku ili drugi oblik ostvarivanja egzistencije. Posjetili smo grad na Vuki i Dunavu u potrazi za pričama ljudi koji se u njemu nisu rodili, nisu mogli niti doživjeti strahote iz 1991., no dio njih u njemu čak vidi i budućnost. >>>Opširniju reportažu pročitajte OVDJE.
-
16:21
Državna izaslanstva položila vijence na Ovčari
Premijer Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i i izaslanik predsjednika Republike Orsat Miljenić odali su u utorak počast žrtvama Ovčare, položivši vijence i upalivši svijeće podno spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari.
Iz masovne grobnice su 1996. ekshumirani posmrtni ostaci 200 ranjenika i civila, koji su odvedeni iz vukovarske bolnice nakon sloma obrane Vukovara i pogubljeni na Ovčari.
Obilježavanje 34. godišnjice stradanja Vukovara u Domovinskom ratu započelo je jutros komemorativnim programom u dvorištu vukovarske bolnice, odakle su se sudionici uputili na 5,5 kilometara dugo hodočašće do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.
-
15:22
Šibenski biskup Tomislav Rogić predvodio je misu na Dan sjećanja na žrtve Vukovara na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, poručivši da je Vukovara zbog strašnih stradanja koja su pretrpjeli grad i njegovi stanovnici, postao poseban, više od svog imena i izaziva duboko suosjećanje boli, ali i ponosa. "Sve nas je danas okupila žrtva poginulih branitelja i civila Grada Vukovara, Škabrnje i čitave domovine.
Njihovu žrtvu želimo združiti s Isusovom žrtvom na križu, da ona bude spasonosna za sve poginule i pokojne, plodonosna za sve nas i pomirbena za sve zaraćene i sukobljene narode kako bismo svi prionuli izgradnji sveopćeg bratstva i mira u svijetu", rekao je na početku svete mise za sve poginule, ubijene i nestale u Domovinskom ratu mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup.
Polaganje vijenaca na Memorijalnom groblju u Vukovaru Izvor: Pixsell / Autor: David Jerkovic/PIXSELL ![tportal]()
-
14:58
Završeno obilježavanje u Škabrnji
Mimohodom "Korak po korak" i polaganjem vijenaca kod Središnjeg križa na groblju sv. Luke, u Škabrnji je u utorak završeno središnje obilježavanje 34. obljetnice stradanja toga ravnokotarskoga mjesta., javlja N1.
Hodnja u kojoj su, uz brojne građane, bila izaslanstva Vlade i Hrvatskog sabora, zadarske i susjednih dalmatinskih županija, predstavnici braniteljskih i civilnih udruga te saborski zastupnici, krenula je s Trga dr. Franje Tuđmana, a predvodili su je pripadnici Hrvatske vojske sa zastavama svih ratnih postrojba, kadeti Policijske akademije, članovi povijesnih postrojba, obitelji stradalih i nestalih hrvatskih branitelja i civila te hrvatski branitelji.
Pokraj Središnjeg križa i Spomen obilježja za poginule u Domovinskom ratu na groblju sv. Luke pročitana su imena svih stradalih i položeni vijenci.
Prije mimohoda, predvodeći misno slavlje u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić rekao je kako je Škabrnja postala jedan od simbola stradanja hrvatskoga naroda u Domovinskom ratu, simbol boli, ali i vjere koja nije posustala ni pred zločinom i pred smrću.
"Škabrnja je postala mjesto sjećanja, domoljublja, ali i čišćenje duše i savjesti. U Škabrnju se ne dolazi samo tugovati i prisjećati strašnih događaja nego i moliti i učiti. Jer upravo ovdje, na ovoj zemlji natopljenoj suzama i krvlju nedužnih, uči se istinsko značenje vjere koja ne bježi od boli i smrti, nego je pretvara u molitvu, vjere koja ne prestaje ni onda kad sve ljudske riječi umuknu pred počinjenim zločinom".
-
14:23
Danas je osnovana Herceg-Bosna: 'Prepoznali smo opasnost od agresije'
Čelnik Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović izjavio je u utorak kako su se Hrvati u BiH organizirali kroz Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu istoga dana kada je pao Vukovar, prepoznajući opasnost od predstojeće srpske agresije te su time osigurali opstanak u toj zemlji.
"Danas najveći broj nas, na desetak tisuća, hodočasti u Vukovar. U našim Grudama smo mi u to vrijeme prepoznali da se treba organizirati. Osnovali smo Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu, instituciju koja je sačuvala živote Hrvatima i Bosni i Hercegovini“, rekao je Čović u izjavi za medije.
Čović je istaknuo važnost osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, navodeći kako bi bez nje danas hrvatski narod u Bosni i Hercegovini bio u potpuno drugačijem položaju.
"Da nije bilo Hrvatske zajednice, sigurno danas hrvatski narod ne bi bio opstao u središnjoj Bosni, niti bi danas maštali o izgradnji europske Bosne i Hercegovine“, rekao je Čović.
Istaknuo je ulogu hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana, ministra obrane Gojka Šuška i predsjednika Herceg Bosne Mate Bobana koji su u presudnim trenutcima bili odlučni donositi teške odluke.
Posebnu zahvalu uputio je hrvatskim braniteljima bez kojih, dodao je, ne bi bilo ni Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini. "Ne bi bilo Daytonskog sporazuma niti bi se zaustavio onaj užasan rat“, zaključio je Čović.
Više izaslanstava položilo je u utorak cvijeće i zapalilo svijeće u Grudama gdje je 18. studenog 1991. godine donesena odluka o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. U Županiji zapadnohercegovačkoj dan osnivanja Hrvatske zajednice HercegBosne je neradni dan.
-
13:31
Vukovarcima je pomoć stizala poljoprivrednim avionima
Zlatko Tot, pripadnik Samostalnog zrakoplovnog voda Osijeka, prisjetio se ratnih devedesetih i obrane Vukovara. Kazao je kako je inicijativu za akcije njegova voda pokrenuo Vukovarac Marko Živković.
"Nažalost, jedan od naših poginulih pripadnika, koji je dao inicijativu, inače je bio vojni pilot u JNA, koji je pobjegao i došao u Hrvatsku vojsku. On nam je bio na neki način organizator svih naših akcija", kazao je za HRT.
Uspostavio je vezu s Vukovarom i komunicirao s doktoricom Vesnom Bosanac o tome što gradu treba. U početku, pomoć je dopremana poljoprivrednim zrakoplovima jer nisu imali bolja borbena sredstva.
"U te zrakoplove pakirali smo sanduke i pakete u koje smo stavljali sve ono što je Vukovarcima bilo potrebno. I oni su to izbacivali s padobranima iznad Vukovara na mjesta koja su Vukovarci označili vatrenim oznakama, tako da su znali gdje baciti pomoć", objasnio je.
-
13:29
Pobjegao iz JNA da bi ušao u Tigrove i branio Vukovar
Domagoj Jurčić Sremac, rođeni Vukovarac i pripadnik 1. gardijske brigade „Tigrovi“, početak rata dočekao je u uniformi JNA u Benkovcu. Kaže da je pobjegao iz vojarne kada su se pojavili rezervisti s četničkim oznakama, a umjesto povratka u opkoljeni Vukovar odmah se pridružio Tigrovima jer bi, da je otišao kući, bio izložen potjeri vojne policije.
Dok je ratovao na južnim i drugim ratištima, Vukovar je bio u okruženju. Vijest o padu grada dočekao je u postrojbi, a tada je doznao da mu je obitelj krenula izlaziti iz razorene grada: baka, majka, snaha i djeca. No otac i djed završili su u logoru, a dvojici braće – Josipu i Vladimiru – izgubio se svaki trag na Veleprometu. Njihovi posmrtni ostaci još uvijek nisu pronađeni.
Sremac za HRT kaže da i danas živi nada da bi nova pretraživanja, poput onih na Petrovačkoj dolini, mogla donijeti odgovore koje njegova obitelj čeka više od tri desetljeća.
-
13:28
Borac sa Sajmišta: Branili smo se koliko smo mogli
Tomislav Baumgartner, zapovjednik satnije na Sajmištu prisjetio se za HRT 18. studenog 1991. godine.
"18. studenoga mi više nismo bili u Vukovaru. Par dana prije nije bilo mogućnosti da dolazi streljivo i mi smo se branili onoliko koliko smo mogli. 17. studenog mi smo u popodnevnim satima morali napustiti vatrogasni dom i spustiti se dolje u grad jer smo ostali bez streljiva. Osobno sam uz kalašnjikov imao još četiri okvira streljiva, a tako su i drugi imali. Spustili smo se u grad i morali smo ostati u prolazu u centru grada prije tadašnje komercijalne banke. Most nismo mogli prijeći jer je bio stalno pod neprijateljskom vatrom, a kuća koja je bila s druge strane Vuke, ona je bila u velikom plamenu. Isto kao i hotel Dunav", kazao je Baumgartner.
-
13:24
Položeni vijenci na Memorijalnom groblju
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru u utorak su počast žrtvama velikosrpske agresije na taj grad 1991. odala državna i druga izaslanstva.
U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 34. obljetnice stradanja tog grada u Domovinskom ratu vijenac su položili hrvatski branitelji Vukovara predvođeni posljednjim zapovjednikom obrane grada Brankom Borkovićem.
Počast polaganjem vijenca odalo je i izaslanstvo Hrvatskog sabora predvođeno predsjednikom Gordanom Jandrokovićem i Vlade koje je predvodio predsjednik Andrej Plenković, koji su do Memorijalnog groblja došli u Koloni sjećanja od vukovarske bolnice zajedno s desecima tisuća domoljuba pristiglih u Vukovar.
Počast stradalima u obrani Vukovara 1991. odalo je polaganjem vijenca izaslanstvo predsjednika Republike u kojem su se nalazili Orsat Miljenić i Marijan Mareković.
Vijenac je položilo i izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije predvođeno županom Ivanom Bosančićem i Grada Vukovara na čelu s gradonačelnikom Marijanom Pavličekom.
Molitvu za ubijene i nestale u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na Vukovar, u kojoj je poginulo i ubijeno 2717 hrvatskih branitelja i civila, molio je nadbiskup đakovački i osječki i metropolit Đuro Hranić, dok će svetu misu na groblju predvoditi biskup šibenski Tomislav Rogić.
Nakon mise državna izaslanstva položit će vijence i zapaliti svijeće i podno spomen obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari.
-
12:43
Ivan Anđelić Doktor: 'Ginuli smo jedni za druge'
Marko Gašpar, koji živi u Australiji, stigao je u Vukovar nakon što su, zajedno s Jean-Michelom Nicolierom, pronađeni posmrtni ostaci njegova brata Zorislava, ubijenog s 20 godina na Ovčari. Kazao je da je pronalazak brata donio djelomičan mir, ali da obitelj i dalje traga za ocem, zapovjednikom obrane Sajmišta Damjanom Samardžićem.
"Boli još traje. Još tražimo tatu. Nadam se da će i on biti pronađen", rekao je za HRT.
O obrani grada govorio je i Ivica Arbanas Lipi, prvi ratni zapovjednik obrane Vukovara. Prisjetio se odluke iz kolovoza 1991. da se odgovori na djelovanje jugoslavenskih zrakoplova. Unatoč upozorenju da se JNA ne napada, Arbanas je odlučio reagirati nakon raketiranja položaja u Opatovcu.
"Prvi dan srušen je jedan avion, jedan oštećen. Luka Andrijanić je obavio tu zadaću", rekao je, dodajući da se nakon rušenja očekivala teška odmazda, koja je i uslijedila.
Ivan Anđelić Doktor, zamjenik zapovjednika 4. vukovarske bojne 3. gardijske brigade, prisjetio se početka otvorene agresije nakon rušenja aviona.
"Od prvog dana žestoko smo uzvraćali. Uništili smo tenk kod Borova sela, zaustavili napad na Sajmištu, a 14. rujna na Trpinjskoj cesti branitelji su napravili čudo", rekao je.
Istaknuo je da je ključ otpora bila solidarnost cijele Hrvatske: "Tajna je bila: svi za jednog, jedan za sve. Postrojbe su dolazile iz cijele zemlje. Ginuli smo jedan za drugog".
