Uoči početka Opće rasprave na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, u New Yorku se danas održava konferencija o dvodržavnom rješenju izraelsko-palestinskog sukoba. Skup bi mogao označiti prekretnicu u međunarodnim odnosima, budući da se očekuje da će niz zemalja u toj prigodi službeno priznati Palestinu kao neovisnu državu. Među sudionicima bit će i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, a u istom će kontekstu niz bilateralnih sastanaka odraditi i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman
Milanović će, uz sudjelovanje na konferenciji, nastupiti i na Sastanku na visokoj razini kojim se obilježava 80. obljetnica Ujedinjenih naroda. Tijekom dana planiran mu je i bilateralni susret s predsjednikom Albanije Bajramom Begajem.
Hrvatski šef diplomacije također će imati gust raspored, s nizom sastanaka na marginama Opće skupštine. Razgovarat će s kolegama iz Iraka, Jemena, Kosova i Gruzije, a na rasporedu su i susreti s čelnicama Svjetskog ekonomskog foruma i UNICEF-a.
Portugal jučer priznao Palestinu, nakon Britanije, Kanade i Austrlije
Geopolitička težina današnjeg skupa dodatno je naglašena jučerašnjim vijestima da je Portugal priznao Palestinu, pridruživši se tako valu država koje žele dati potporu dvodržavnom rješenju i poslati signal Izraelu.
Velika Britanija, Kanada i Australija također rekle da će priznati Palestinu, dok je Izrael takve poteze već unaprijed odbacio, ocijenivši ih jednostranim zapadnjačkim pritiskom. Britanska diplomacija pritom je išla i korak dalje, postavljajući Izraelu ultimatum vezan uz obvezu konkretnih poteza prema prekidu sukoba.
Što će učiniti Hrvatska?
Za Hrvatsku se otvara pitanje hoće li se pridružiti tom valu. Predsjednik Milanović javno zagovara priznanje Palestine, tvrdeći da bi to bio “korak prema zaustavljanju rata i humanitarne katastrofe u Gazi”. Međutim, Vlada premijera Andreja Plenkovića zasad nije sklona takvoj odluci, uz argument da priznanje samo po sebi neće zaustaviti ratne operacije.
Službeni Zagreb kontinuirano ponavlja kako je opredijeljen za dvodržavno rješenje, ali zasad se ograničava na humanitarnu pomoć i podršku međunarodnim naporima.
Val priznanja, u kojem se sada nalaze Portugal, Velika Britanija, Kanada i Australija, mogao bi pojačati pritisak na ostale zemlje članice Europske unije da razmotre vlastite poteze.
vezane vijesti
Hrvatska je podijeljena
Dok neke članice, poput Španjolske i Irske, već dulje otvoreno podržavaju palestinsku državnost, druge se kreću opreznije, nastojeći zadržati balans u odnosima s Izraelom i SAD-om. Hrvatska, podijeljena između predsjednikova zalaganja i suzdržanosti Vlade, danas bi se mogla naći u fokusu.
Događaji u UN-u stoga će biti više od protokola: mogli bi dati naslutiti kako će izgledati novi raspored snaga u međunarodnoj zajednici. Za Hrvatsku, to je prilika da odredi želi li ostati po strani ili se svrstati uz zemlje koje žele promijeniti tijek događaja na Bliskom istoku.
