Unatoč poskupljenju, policu dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a raskinulo je svega jedan posto korisnika. Stručnjaci za osiguranje tvrde da su navike, nepovjerenje prema privatnom sektoru, ali i komplicirane procedure raskida police faktori zbog kojih ljudi ne žele mijenjati svoje osiguranje, čak i ako je ono skuplje
Početkom godine HZZO je najavio poskupljenje dopunskog zdravstvenog osiguranja s 9,29 na 15 eura mjesečno. Očekivalo se tada da će veliki broj osiguranika prijeći privatnim osiguravateljima koji su u to vrijeme nudili dodatne jeftinije pogodnosti.
No, to se nije dogodilo. Naime, policu dopunskog zdravstvenog osiguranja je kod HZZO-a otkazalo svega oko jedan posto korisnika. Štoviše, dio njih se nakon nekog vremena vratio pa je zabilježen i rast broja polica, iako to više nije najpovoljnija opcija.
"Unatoč promjeni cijene, u dopunskom osiguranju koje nudi HZZO naglasak je na kvaliteti, dostupnosti i opsegu zdravstvenih usluga koje se nisu mijenjali. Sustav će se i dalje temeljiti na načelima solidarnosti i jednakosti, što podrazumijeva da svi osiguranici, bez obzira na dob ili zdravstveno stanje, imaju jednaka prava uz istu cijenu police. Na taj način osigurava se da i mlađi i stariji, bolesni i zdravi, solidarno sudjeluju u financiranju zdravstvene zaštite, čime se održava dostupnost sustava za sve kategorije osiguranika", poručuju iz HZZO-a za Novi list.
vezane vijesti
Ista cijena za sve
Podsjećaju da se ugroženim skupinama građana premija dopunskog osiguranja plaća iz državnog proračuna. Dodaju da je cijena od 15 eura mjesečno za sve osiguranike prihvatljivo rješenje kako bi zdravstvena zaštita ostala jednako dostupna svima.
"Osnovni opseg pokrića jednak je kod svih osiguravatelja, dok se razlike pojavljuju u dodatnim pogodnostima koje pojedini nude. Uz to, sustav HZZO počiva na načelu solidarnosti, što znači da svi osiguranici plaćaju istu premiju bez obzira na dob i zdravstveno stanje. Privatni osiguravatelji, pak, cijene formiraju prema dobi korisnika, zbog čega su njihove police često povoljnije za osobe mlađe od 60 godina. Za starije osiguranike javni sustav u pravilu ostaje financijski isplativiji izbor, pri čemu HZZO korisnike ne zadržava samo zbog cijene ili uvjeta, nego ponajprije zbog povjerenja i osjećaja sigurnosti", ustvrdio je Teo Širola, predsjednik uprave Komparea, platforme za usporedbu i ugovaranje osiguranja.
Privatno (ni)je skuplje
Ljudi su ostali pri HZZO-u, dodaje Širola zbog osjećaja sigurnosti, ali i zbog kompliciranih procedura raskida police osiguranja, koji su neisplativi, pogotovo ako razlika u troškovima nije velika. Uz to, smatra da je u Hrvatskoj i dalje ukorijenjena percepcija da je sve privatno skuplje i nepouzdano.
"Razlog malog broja otkaza polica kod HZZO-a ne leži u nedostatku alternativa, već prije u izostanku spremnosti na promjenu ustaljenih izbora. Često se vjeruje da državno osiguranje nudi širi opseg pokrića, iako su osnovna prava zakonski definirana i jednaka za sve osiguravatelje. Privatni paketi pritom nerijetko uključuju i dodatne pogodnosti, poput pokrića za lijekove s B liste. Nakon što je došlo do povećanja cijene police HZZO-a, dio građana očekivao je sličan trend i kod privatnih osiguravatelja. Međutim, takav scenarij uglavnom se nije ostvario. Većina privatnih društava zadržala je postojeće premije, dok su pojedini osiguravatelji cijene korigirali tek minimalno, u rasponu od nekoliko desetaka centi do nekoliko eura", zaključio je Širola.
