ZLATNA GROZNICA

Hrvati kupuju zlatne poluge u Sloveniji

zlato poluge blago

zlato poluge blago

Izvor: Guliver/Getty Images / Autor: -

Svakog tjedna 10 do 15 ljudi iz Hrvatske, najviše iz Istre, ali i Zagreba, Zadra, Šibenika i Splita, kupi zlatne poluge u slovenskoj tvrtki Moro, otkriva Slobodna Dalmacija

Građanima koji žele ulagati u zlatne poluge, takozvano monetarno ili investicijsko zlato, na raspolaganju su samo dvije opcije: žele li ga osjetiti u ruci, nema im druge nego put pod noge, u Sloveniju, Austriju ili mogu iz svog doma ulagati u udjele u svjetskim fondovima čiji je kapital zlato.

'Sve više ljudi iz Hrvatske dolazi k nama kupiti zlatne poluge. Prethodno naruče zlato po cijeni koja taj dan vrijedi na Londonskoj burzi i po kojoj ga plate dan, dva kasnije kada doputuju po njega. Što oni rade s tim polugama, ne znam. Neki ih vjerojatno spremaju u sefove kod rodbine i prijatelja', kaže Ivan Moro, vlasnik tvrtke Moro, koji kaže da je interes za investicijskim zlatom velik jer ga ljudi smatraju dugoročno dobrim zaštitnikom od inflacije.

Svijetom vlada zlatna groznica, jer je, primjerice, samo lani prosječna cijena zlata skočila za 25 posto na 872 dolara po unci, 28. lipnja ove godine bila je 940 dolara, a sada obara povijesne rekorde krećući se na razini oko 1.200 dolara za uncu.

Zašto je nemoguće kupiti poluge u Hrvatskoj?

Carina pet posto, PDV 23 posto, porez 30 posto

Pri uvozu zlata plaća se carina od pet posto, porez od 30 posto i na tojoš PDV od 23 posto. Zato mislim da nitko nije obavio legalan unoszlata u Hrvatsku. Ulaskom u EU, to će se morati promijeniti za fizičkeosobe, jer je promet roba preko granice između zemalja EU-a slobodan.Kod nas se neće morati ukidati porezi, ali će morati biti slobodan unosiz Slovenije. Znači, ako se ne ukinu, onda će to vrijediti samo zazlato kupljeno u Hrvatskoj - ističe prof. Mira Dimitrić i objašnjava daje zlato prema EU komisiji u sustavu tzv. special shemes, koji EUkomisija nudi zemljama da prihvate ili ne. Ono što će Hrvatska pripristupanju morati napraviti jest porezno ujednačavanje za energiju,duhan i alkohol - sve ostalo je i dalje u domeni zemalja članica.

Dok je u Frankfurtu ove godine postavljen prvi automat za kupnju zlatnih pločica i tabla, koji funkcionira slično kao bankomat – ubaciš novac ili karticu, a ispadne zlato, a poduzeće koje je krenulo u taj posao planira ih postaviti po Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, u Hrvatskoj je nemoguća misija doznati zbog čega se zlatne poluge ne mogu kupiti i kod nas, zašto se investicijsko zlato smatra luksuzom i na njega se plaća 30 posto poreza na luksuzne proizvode.

Kad se tomu pribroji PDV i carina, to mu cijenu diže za 58 posto, što je golem teret, osobito kad se usporedimo s EU-om gdje je investicijsko zlato pošteđeno oporezivanja.

Na pitanja ima li u Hrvatskoj zakonskih ograničenja za promet zlatnim polugama, smiju li poduzetnici slobodno trgovati njima i prodavati ih građanima, novinari Slobodne dobili su odgovore koji nam nisu ni najmanje razjasnili stvari. Iz Hrvatske narodne banke (HNB) su nam kratko i jasno poručili da nemaju nadležnosti ni u pogledu regulative ni u pogledu domaćeg ili međunarodnog trgovanja zlatom, režima uvoza i izvoza, carinskih propisa i obveza.

'Banke nemaju ni grama zlata'

U Ministarstvu financija su novinarima rekli da je PDV-a na uvoz zlatnih poluga i na njihov promet u zemlji oslobođena samo HNB. Poseban postupak oporezivanja investicijskog zlata koji je propisan u EU-u, Hrvatska će implementirati danom pristupanja u Uniju, tvrde u tom ministarstvu iz kojeg nismo uspjeli dobiti odgovor smiju li danas poduzetnici u Hrvatskoj otvoriti trgovinu zlatnim polugama.

Premda su mnogi sugovornici s kojima su novinari Slobodne kontaktirali za ovu temu upućivali na Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva koje izdaje dozvole za uvoz i izvoz zlata, na toj su nam adresi kazali da oni izdaju dozvole samo za nemonetarno zlato, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda ili praha, te da su ih ove godine izdali 33. A promet monetarnim zlatom - zlatnim polugama – ni u kojem slučaju nije u njihovoj nadležnosti.

Tako nam na koncu ostaje zaključiti samo da se u Hrvatskoj možda smije, a možda i ne smije imati trgovina zlatnim polugama te da ih (opet možda) nema zbog nemalog poreznog tereta koji bi taj posao učinila – neisplativim. Jednog uglednog hrvatskog zlatara pitali su kako on nabavlja zlato, a pristao je razgovarati samo uz uvjet da ostane anoniman.

Kaže da u Hrvatskoj legalno može kupiti lomljeno zlato, na njega ne plaća porez na luksuz, a kada izradi nakit, onda ga je dužan obračunati kupcima, jednako kao i PDV. Pripovijeda da su ga u nekim domaćim bankama blijedo gledali kada je pokušao kod njih kupiti zlatne poluge, onako kako ih nabavljaju njegovi kolege u Europi. Banke nemaju ni grama zlata, jednostavno ga ne drže.

'Stanje je katastrofalno. Kad nas svatko svoje propise provodi i jednu stvar na tri načina tumači, administracija je beskrajna', tuži se ovaj zlatar. Pa ako je čovjek i pretjerao, naš pokušaj da na krajnje jednostavna pitanja od nadležnih dobijemo konkretne odgovore, svjedoči da nije daleko od istine.

Ne sva jaja u istu košaru

Oni koji žele investirati u zlato, ne bi smjeli smetnuti s uma da im nitko ne može jamčiti dobitak, unatoč sjajnim prognozama za daljnji rast cijene zlata. Ne bi trebali zaboraviti ni onu staru uzrečicu da nije dobro držati sva jaja u istoj košari pa tako analitičari Erste grupe preporučuju da se od pet do 10 posto imovine uloži u ovaj plemeniti metal.

'Moja osobna preporuka je za građane koji uopće imaju slobodan financijski potencijal, da u zlato ulože jednu trećinu tog potencijala. Na to pitanje ne postoji apsolutan odgovor, to je stvar osobnih preferencija. U kreiranju osobnog portfolia bitna je ravnoteža ulaganja sa stajališta prinosa i rizika. Znači, kod investicijskog zlata se radi o dugoročnom i niskorizičnom ulaganju, sa stabilnim, ali relativno niskim prinosom', smatra prof. dr. Mira Dimitrić s Ekonomskog fakulteta iz Rijeke.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi