Umjesto popisa stanovništva svakih 10 godina, Hrvatska uvodi Središnji registar stanovništva, a on će objediniti bitne podatke o stanovništvu, predstavljeno je u utorak u Ministarstvu financija. U tom registru će se, među ostalima, nalaziti podaci o broju stanovnika i prostornom rasporedu, OIB-u i imenu, prebivalištu i boravištu te članovima kućanstva.

U njemu će se tako moći naći podaci o osnovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, invaliditetu, braku ili životnom partnerstvu te kvaliteti stanovanja, što bi trebalo rezultirati smanjenjem administrativnog opterećenja te lakšim uvidom u osobne podatke. Riječ je o projektu vrijednom 13,8 milijuna eura dok je jedan dosadašnji popis stanovništva stajao 23 milijuna eura, istaknuto je na predstavljanju.

'Ono što svakako želim istaknuti da je činjenica da je ovaj registar doista ogroman iskorak, prije svega u funkcioniranju dijela javne uprave, Ministarstva financija i Porezne uprave u kontekstu naših postupanja, odnosno vođenja fiskalnih politika, onda samim time i svih politika koje su vezane uz proračun, a gotovo sve jesu', rekao je ministar financija Tomislav Ćorić. Istaknuo je da će građani na jednostavan način moći pratiti temeljem čega i u kojim slučajevima ostvaruju određena prava.

Registar će u punoj primjeni biti od 1. siječnja iduće godine, no građani se pozivaju da već od 1. lipnja provjere točnost svojih podataka. U slučaju potrebe za ispravkom, zahtjev se šalje kroz registar, a nadležna institucija koja je vlasnik izvornog podatka provodi ispravak u svojoj evidenciji. Podaci se ne ispravljaju izravno u Središnjem registru stanovništva, nego u temeljnim registrima nadležnih institucija, objašnjeno je.

Pristupa mu se digitalno putem sustava e-Građani ili dolaskom u nadležnu ispostavu Porezne uprave, najavili su u Ministarstvu financija.

'Ovo je projekt koji traje već neko vrijeme i mi smo u Poreznoj upravi i Ministarstvu financija predano i puno radili na integraciji svih ovih podataka, ali ne sami. To smo radili s drugim institucijama, bilo onima koje su izvor ovih podataka, bilo onima koje će tek biti korisnici. U ovom trenutku izvor podataka je osam institucija, a trenutno su se prepoznale kao korisnici njih 20', kazao je ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša.

Kako je objašnjeno, izvore podataka čine Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo rada, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za javno zdravstvo te Ministarstvo znanosti.

Državna tajnica Tereza Rogić Lugarić predstavila je pravilnik kojim je, prema njezinim riječima, postavljen ključan normativni okvir o upravljanju podacima u registru.

'Sve se to zapravo zaokružuje u siguran i pouzdan način uporabe podataka, što je uostalom u skladu s nekim temeljnim načelima Zakona o registru stanovništva. Dakle mi smo i kad smo donosili zakon inzistirali prije svega na načelima točnosti i pouzdanosti podataka i upravo ih zbog toga razrađujemo u ovom podzakonskom aktu', kazala je.

Objasnila je da će građani nakon 1. lipnja moći dobiti potvrdu sa svim njihovim podacima.

'Predvidjeli smo mogućnost davanja dobrovoljnih izjava za životno partnerstvo, za izvanbračnu zajednicu, kao i za kućanstvo koje nije zakonsko kućanstvo. Poseban sadržaj potvrde upravo su podaci o kućanstvima, bilo zakonskom kućanstvu, bilo kućanstvu koje se daje na temelju dobrovoljne izjave. Ono što treba reći je da ova potvrda postaje mehanizam temeljem kojeg uvelike administrativno rasterećujemo građane', kazala je.

Na predstavljanju su istaknuli da je broj korisnika promjenjiv ovisno o tome kako će se uređivati registar i postupci. Ukratko, svaka će osoba upisana u registar moći imati uvid u upisane osobne podatke uz prethodnu identifikaciju, tražiti potvrdu o njima te dostaviti činjenicu o njihovoj eventualnoj netočnosti.