neučinkoviti prekršajni postupak
Homofob napao ženu u zagrebačkom klubu i dobio 300 kuna kazne, ali javio se Europski sud: Platite joj odštetu od 10.000 eura

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu
Izvor: Alamy / Alamy / Profimedia / Autor: Cecile Marion
Sud je utvrdio da je u tom slučaju povrijeđeno pravo na zabranu mučenja i nečovječnog postupanja iz Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, zajedno sa zabranom diskriminacije, izvijestio je ured hrvatskog predstavnika pred sudom u Strasbourgu.
Prema presudi Republika Hrvatska mora P. Sabalić isplatiti odštetu od 10.000 eura, koliko je i traženo, uz kamate. A od našega pravosuđa i policije traži se da ubuduće za takva i slična djela vode kazneni postupak.
-
suci i profesor
Evo tko su hrvatski kandidati za suca na Europskom sudu za ljudska prava
-
država victoria
Australija prekršila ljudska prava: Zatvorili preko tri tisuće ljudi u stambene tornjeve sa socijalnim stanovima zbog korone
-
potraživanja prema tvrtkama
[DOKUMENT] Europski sud za ljudska prava: Nismo nadležni za slovensku tužbu protiv Hrvatske
Riječ je o slučaju koji je uslijedio nakon prijave žrtve da je napadnuta u noćnom klubu kad je odbila muškarca navodeći da ju ne zanima jer je ona lezbijka. Muškarac ju je potom napao što je ona "prijavila nadležnim vlastima, a koje po njezinoj ocjeni nisu reagirale na odgovarajući i učinkovit način kako bi zaštitile njezina ljudska prava".
Počinitelj je kažnjen u prekršajnom postupku za remećenje javnog reda i mira novčanom kaznom od 300 kuna, a napadnuta je državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu tvrdeći da je žrtva zločina iz mržnje, napada i diskriminacije.
No, njena prijava je naknadno odbačena jer je utvrđeno da je počinitelj već osuđen u prekršajnom postupku za isto djelo. Nadležno državno odvjetništvo se u odbačaju kaznene prijave pozvalo na tada važeću praksu u pogledu dvostrukog suđenja i kažnjavanja, točnije na načelo "ne bis in idem".
Odlučujući u ovom predmetu sud u Strasbourgu je posebno istaknuo kako se hrvatska tijela u procesuiranju nisu bavila elementima kaznenog djela počinjenog iz mržnje te da je kazna koja je izrečena bila preblaga i neodgovarajuća.
Prema mišljenju suda nadležna tijela su trebala sagledati sve te elemente umjesto da odbiju kaznenu prijavu primjenom načela o dvostrukom suđenju (ne bis in idem).
Sud je zaključio da su hrvatske vlasti nepotrebno dovele do situacije da se zbog pokretanja neučinkovitog prekršajnog postupka nisu mogle primijeniti relevantne odredbe domaćeg kaznenog zakona o zločinu iz mržnje.
Ova presuda još nije konačna, a to će postati ukoliko ni jedna u iduća tri mjeseca ne podnese zahtjev velikom vijeću ESLJP-a.