Sve više automobila, a sve manje slobodnih parkirnih mjesta – osobito u zagrebačkim kvartovima izvan središta grada. Grad Zagreb zato je naručio studiju vrijednu 150 tisuća eura koja bi trebala odgovoriti na ključno pitanje: treba li širiti zone naplate parkiranja i kako uspostaviti učinkovitiji, pravedniji i održiviji sustav upravljanja parkiranjem u gradu
Rast broja automobila na zagrebačkim ulicama evidentno ne prati i rast broja parkirnih mjesta. Ako ste do unazad nekoliko godina prije pandemije, primjerice na Srednjacima ili Knežiji, mogli naći parkirno mjesto iza 18 sati ili ujutro kad ljudi odu na posao, to je danas teško ostvarivo, posebno u večernjim satima.
Treba li proširiti zone naplate parkiranja i što se dogodilo nakon uvođenja blokovskog parkiranja, odgovor bi trebala dati studija za koju je javnu nabavu, tešku 150 tisuća eura, raspisao Grad Zagreb.
Samo pet posto površine pod naplatom
Kako se navodi u projektnom zadatku, u Zagrebu je trenutačno svega oko pet posto ukupne površine administrativnog područja grada obuhvaćeno naplatom parkiranja, što je znatno manje u odnosu na usporedive europske metropole poput Beča ili Ljubljane, gdje takav udio prelazi 20 posto.
vezane vijesti
'Ovakav omjer pokazuje kako Zagreb raspolaže značajnim potencijalima za proširenje sustava naplate, ali istodobno otkriva i strukturne nedostatke u postojećem modelu upravljanja parkiralištima. Dodatni izazov predstavlja i mogućnost dugotrajnog zadržavanja vozila na javnim površinama putem povlaštenih i komercijalnih karata, bez jasnog uvažavanja ograničenih kapaciteta i lokalne popunjenosti. Time se smanjuje rotacija vozila, otežava dostupnost parkirališta stanovnicima i posjetiteljima te stvara neujednačeno korištenje prostora', navodi se u dokumentu.
U Gradu smatraju da se u dijelovima grada u kojima naplata parkiranja još nije uvedena učestalo pojavljuje praksa parkiranja na nepropisnim i za to nepredviđenim površinama — uključujući zelene površine, pješačke koridore i druge javne prostore. No da je stvar ista i u kvartovima u kojima je naplata uvedena, dovoljno je obići dva gore spomenuta u večernjim satima.
Vožnja održivim oblicima prijevoza
Gradska uprava smatra da proširenje postojećih zona naplate ili uvođenje novih zona otvara mogućnost uravnoteženijeg prostornog opterećenja te ujednačene prometne regulacije u gradskim četvrtima.
'Uvođenje tarifne politike zasnovane na stvarnim obrascima korištenja — primjerice određivanje cijena prema stupnju popunjenosti, vremenski ograničeno parkiranje ili reguliranje broja povlaštenih karata po kućanstvu — omogućilo bi fleksibilniji, pravedniji i učinkovitiji model upravljanja', smatraju u Gradu.
Dodaju da bi reorganizacija uličnih parkirališnih mjesta u zonama naplate mogla biti iskorištena kao prilika za stvaranje kvalitetnijeg i održivijeg javnog prostora, uključujući proširenje pješačkih zona, biciklističkih koridora i drugih oblika aktivne mobilnosti.
'Poseban razvojni potencijal čini daljnje unapređenje Park&Ride sustava, uključujući povećanje njegovih kapaciteta te integraciju karata javnog prijevoza i parkiranja (ZET, HŽ, ZG Park, Bajs) uz jedinstvenu tarifnu shemu. Takav pristup može znatno smanjiti potrebu za automobilskim pristupom samom centru grada te povećati udio putovanja održivim oblicima prijevoza', mišljenja su u Gradu.
Broj automobila veći za 109 tisuća
Tko dobije posao za izradu studije imat će devet mjeseci za njezinu izradu, a njezin glavni cilj je izrada prijedloga novog, moderniziranog i funkcionalno opravdanog sustava naplate parkiranja.
Dodatni cilj je sustavno oslobađanje pločnika i drugih javnih površina od nepropisno parkiranih vozila, ali i usporavanje rasta ukupnog broja osobnih vozila u gradu, pa čak i preokretanje postojećeg trenda rasta motorizacije.
'Zagreb je, kao i mnogi europski gradovi, dosegnuo fazu u kojoj daljnje povećanje broja vozila ne samo da ne doprinosi većoj mobilnosti, nego je izravno suprotno njezinu poboljšanju', navodi se u dokumentu.
Podsjetimo, kako smo nedavno pisali, prema podacima MUP-a broj vozila sa zagrebačkom registracijom u posljednjih osam godina narastao je za 109.450 vozila, pa ih je na kraju prošle godine na cestama bilo 479.955.
Za analizu postojećeg sustava naplate, mogućnosti njegova proširenja, prikupljanje svih podataka — od broja parkirališnih mjesta do demografskih i prometnih pokazatelja, pa do terenskog istraživanja popunjenosti parkirališta u određenim vremenskim razdobljima i na koncu analize nepropisnog parkiranja i analitičke obrade podataka — priređivač će imati pet mjeseci.
Nakon toga, za izradu prijedloga proširenja sustava naplate, idejno rješenje, kartografski i grafički prikaz, financijsku analizu te hodogram realizacije imat će još četiri mjeseca.
Nakon što studija bude napravljena, morat će biti i prezentirana javnosti.
Ideja o proširenju zona naplate parkiranja nije nova i pokojni gradonačelnik Milan Bandić ju je pokušao djelomično provest, ali bez ikakve stručne podloge. Na kraju je ideja pala u vodu, dijelom i zato što su se građani pobunili protiv toga. U svibnju ove godine, na predizbornom sučeljavanju, aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević kazao je kako će se zone parkiranja širiti samo ako to budu tražili mjesni odbori.
