IZMJENE ZAKONA O GRADNJI

HDZ opet grabi u proračune gradova

  • Autor: Vedran Brkulj
  • Zadnja izmjena 08.06.2011 15:39
  • Objavljeno 08.06.2011 u 14:14
bager m,ore

bager m,ore

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Nikša Stipaničev

Izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji bi se u četvrtak trebao naći pred Vladom, uzbunio je čelnike lokalne samouprave zbog najave da plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa prije početka gradnje više nije uvjet za izdavanje potrebnih dozvola za gradnju

Od brojnih izmjena Zakona, objavljenih u tjedniku Nacional, posebno je zanimljiv dio koji se odnosi na komunalni doprinos, jer se zadiranjem u njega direktno utječe na proračune općina i gradova.

Tportal.hr u posjedu je prijedloga spornog zakona iz kojeg je vidljivo da su članci 219. i 226, koji su govorili o tome kako su se rješenja o gradnji mogla izdavati tek nakon što bi investitor dostavio dokaze o uplaćenom komunalnom i vodnom doprinosu te građevinskoj pristojbi prema posebnom zakonu, izmijenjeni i da navedene uplate kao dokaz više nisu potrebne.

Doprinosi ostaju po starom

Iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja igraditeljstva su potvrdili da će Zakon pred Vladu stići sutra, ali isu i dodali da u njemuneće biti izmijenjenih članaka 219. i 226. kojima bi se omogućilo investitorimada počnu graditi bez da su uplatili komunalni i vodni doprinos.
'Ti članci Zakona ostaju kakvi su i bili', kazala je glasnogovornica MZOPU KataGojević.

Stručna skupina bila je na sastanku u Ministarstvu graditeljstva, ali nije prvi put da nam se iz Vlade ili pojedinog ministarstva u posljednji čas servira zakon.

Treba se samo sjetiti kako nas je Vlada u pola godine sasjekla izmjenama poreza na dohodak. Komunalni doprinos jedan je od glavnih prihoda gradova. Ovo što se predlaže je iz lošijeg u gore jer nam uzimaju alat kojim smo mogli vršiti naplatu', kazao je potpredsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Kutine Davor Žmegač

Kao obrazloženje za izmjene članaka u Zakonu navodi se da će se na taj način olakšati investitorima gradnja odnosno skraćuje se postupak donošenja rješenja.

'To uopće ne olakšava proceduru. To je čista farsa i direktno zadiranje u proračune gradova, i to opet u pola godine. Načelno nemam ništa protiv da se procesi ubrzavaju, ali to ne smije ići nauštrb proračuna ili ako ide, onda treba osmisliti kako razliku lokalnoj samoupravi nadoknaditi. Ovo nije put u decentralizaciju Hrvatske o kojoj se stalno priča.

Navedena izmjena apsolutno je neprihvatljiva i ako se prijedlog pretoči u konačnu verziju Zakona, razmotrit ćemo podizanje ustavne tužbe', istaknuo je Žmegač

Procjenjuje se da gradovi i općine u Hrvatskoj godišnje od komunalnog doprinosa ubiru između 1,5 i 1,7 milijardi kuna i kada se dio toga ne bi naplatio na vrijeme, upitna bi ostala gradnja gradske infrastrukture.

'Takav prijedlog nije dobar prijedlog. Naplata prije izdavanja dozvola je jedan od instrumenata osiguranja da će investitor riješiti svoje obveze prema gradu i državi. S druge strane, prihod od komunalnog doprinosa je drugi najznačajniji prihod u gradskim proračunima. Kao treće valja istaknuti da primjerice u Zagrebu naplata komunalnog doprinosa iznosi visokih osamdeset posto i lakše je njega naplatiti nego recimo najamnine za prostore.

Prošle godine komunalni doprinos u Zagrebu iznosio je oko 500 milijuna kuna, a kad bi nam se iz ruku uzeo instrument za njegovu naplatu u pitanje bi došla i izgradnja komunalne infrastrukture jer novac od komunalnog doprinosa je namjenski novac', zaključio je pročelnik za prostorno uređenje, izgradnju grada Zagreba, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Davor Jelavić

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi