Iako Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da hantavirus ne predstavlja prijetnju nove pandemije, znanstvenici sve više upozoravaju na moguće dugotrajne posljedice infekcije.
Iako Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da nema dokaza da bi hantavirus mogao izazvati novu pandemiju poput covida-19, znanstvenici sve više istražuju dugotrajne posljedice koje infekcija može ostaviti na preživjele pacijente.
Posebnu zabrinutost izazivaju slučajevi zaraze virusom Andes, koji može dovesti do teškog hantavirusnog kardiopulmonalnog sindroma (HCPS), bolesti dišnog sustava s visokom stopom smrtnosti, koja može dosegnuti i 50 posto.
Dodatni problem predstavlja činjenica da za hantavirus ne postoji odobreno antivirusno liječenje ni cjepivo, a razdoblje inkubacije može trajati i do osam tjedana, prenosi Euronews.
vezane vijesti
Istraživanje pratilo preživjele mjesecima nakon otpusta iz bolnice
Znanstvenici s Pontificia Universidad Católica de Chile pratili su 21 osobu koja je preživjela HCPS tijekom razdoblja od tri do šest mjeseci nakon izlaska iz bolnice. Pacijenti su podijeljeni prema težini bolesti i prema tome jesu li tijekom liječenja bili priključeni na ECMO, uređaj za izvantjelesnu membransku oksigenaciju koji se koristi kada zataje srce i pluća.
Rezultati su pokazali da nijedan pacijent nije bio potpuno oporavljen ni nekoliko mjeseci nakon bolesti. Svih 21 sudionika prijavilo je barem jedan trajni simptom između tri i šest mjeseci nakon infekcije, dok je više od 60 posto ispitanika reklo da se još nije potpuno oporavilo.
Umor, nesanica, anksioznost i problemi s pamćenjem
Među najčešćim simptomima bili su kronični umor, nesanica, gubitak kose, anksioznost, problemi s pamćenjem, noćne more i poremećaji osjeta.
Teži pacijenti prijavljivali su i probleme s kretanjem te lupanje srca, no dugotrajni simptomi zabilježeni su i kod onih koji nisu imali najteži oblik bolesti. Istraživači upozoravaju da to sugerira kako dug oporavak nije samo posljedica intenzivnog liječenja nego i same infekcije.
Mnogi pacijenti počeli su samostalno uzimati lijekove kako bi ublažili simptome, najčešće analgetike, sredstva za spavanje i vitamine.
Povratak svakodnevnom životu trajao mjesecima
Gotovo svaki peti pacijent ni šest mjeseci nakon bolesti nije se vratio poslu ili školovanju. Oni koji jesu vratili su se svakodnevnim aktivnostima u prosjeku nakon tri i pol mjeseca, a mnogi su prijavili smanjenu radnu sposobnost.
Dio pacijenata naveo je i da su se suočili sa stigmom zbog straha okoline od zaraze virusom koji prenose glodavci.
Znanstvenici traže dugoročnu skrb za preživjele
Autori studije upozoravaju da samo spašavanje života tijekom akutne faze bolesti nije dovoljno. Smatraju da je potrebno osigurati dugoročnu medicinsku i psihološku podršku te bolju rehabilitaciju nakon otpusta iz bolnice kako bi se pacijentima omogućio potpuni oporavak.
Istraživanje ima ograničenja zbog malog broja sudionika, no znanstvenici ističu da rezultati upućuju na mogućnost postojanja dugotrajnog postvirusnog sindroma nakon infekcije hantavirusom, sličnog onome što je primijećeno kod dijela oboljelih nakon covida-19.
