U restoranu u predgrađu Osla skupina proeuropskih aktivista pokušava učiniti nešto što desetljećima nije uspjelo — vratiti Norvešku u raspravu o Europskoj uniji. Sada vjeruju da bi napokon mogli dobiti priliku. No ključni poticaj za to ne dolazi iz Osla, nego iz Reykjavika.

Island će u kolovozu održati referendum o nastavku pregovora o pristupanju Europskoj uniji, što bi Norveškoj moglo otvoriti prostor za ponovno pokretanje političke rasprave o članstvu, prenosi Politico.

'Ovog ljeta moramo dosegnuti kritičnu masu kada je riječ o pitanju EU-a', rekla je Trine Lise Sundnes, zastupnica Laburističke stranke i predsjednica proeuropskog pokreta European Movement, organizacije koja već 80 godina zagovara ulazak Norveške u EU.

Norveška i Island imaju sličan odnos s Bruxellesom: duboko su povezani s jedinstvenim europskim tržištem, ali nisu punopravne članice Europske unije. Velik dio građana zadovoljan je takvim statusom.

No ako bi Reykjavik krenuo prema Bruxellesu, to ne bi utjecalo samo na postojeće institucije i trgovinske odnose nego bi Oslo ostavio znatno izoliranijim nego dosad. Norveški zagovornici članstva smatraju da bi to moglo otvoriti rijetku političku priliku.

'Ako Island glasa za nastavak pregovora, to će potaknuti raspravu i u Norveškoj o tome trebamo li se pridružiti', rekla je Sundnes za njemački WELT.

Norvežani su na referendumima 1972. i 1994. odbili članstvo u Europskoj uniji. No zagovornici pristupanja tvrde da se Unija u međuvremenu bitno promijenila.

'EU o kojem smo raspravljali 1994. više ne postoji', rekla je Sundnes.

Norveška je članica Europskog gospodarskog prostora (EGP), Schengenskog prostora i više od stotinu bilateralnih sporazuma s EU-om. Zemlja godišnje Bruxellesu uplaćuje stotine milijuna eura kroz različite doprinose. Posljednjih godina Europska unija postala je važan čimbenik i u drugim područjima politike, posebno nakon pandemije koronavirusa i ruskog rata protiv Ukrajine. Ipak, Norveška kao nečlanica nije automatski uključena u europske sporazume, nego o svakom mora posebno pregovarati. Također nije dio carinske unije, što joj je stvaralo probleme u trgovinskim sporovima sa SAD-om.

'Više od 30 godina dobro živimo s EGP-om', rekla je Sundnes. 'Ali sada ga prerastamo. To više nije dovoljno za svijet u kojem danas živimo.'

Protivnici članstva upozoravaju na gubitak suvereniteta

Sasvim drukčije razmišlja Alexander Fossen Lange iz organizacije Nei til EU ('Ne EU-u'), jednog od najglasnijih protivnika članstva.

'U vrijeme referenduma 1994. imali smo više od 100.000 članova, uglavnom iz sindikata i stranaka ljevice. Mislim da je to igralo veliku ulogu u tome što je Norveška tada glasala protiv', rekao je Lange.

Protivnici članstva upozoravaju na moguće posljedice za radnička prava, poljoprivredu i ribarstvo, koji u Norveškoj opstaju zahvaljujući snažnim državnim subvencijama. 'Naša poljoprivreda organizirana je vrlo decentralizirano, a o plaćama pregovaramo potpuno drukčije nego u EU-u. Mnoge stvari jednostavno se ne uklapaju', rekao je Lange.

Više od 90 posto europskih pravila već vrijedi u Norveškoj

No zagovornici članstva tvrde da ti argumenti danas imaju manju težinu.

'Zadaća političara trebala bi biti sagledati društvo u cjelini i vidjeti kakvu korist možemo imati', rekao je Mihajlo Samardžić iz mladeži European Movementa i član norveške Konzervativne stranke. Dodao je da norveški poljoprivrednici i ribari kroz članstvo mogu dobiti pristup većem tržištu.

Prema njegovim riječima, ključni problem je to što Norveška već sada primjenjuje više od 90 posto europskih propisa, a nema mogućnost sudjelovanja u njihovu oblikovanju.

'Kad direktive stignu u Norvešku kroz EGP, već su potpuno napisane. Više nema prostora za raspravu', rekao je Samardžić. 'Da imamo predstavnike u europskim institucijama, mogli bismo utjecati na pravila koja oblikuju velik dio naših života.'

Lange pak tvrdi da i sama Europska unija ima demokratski deficit te da bi norveški utjecaj bio minimalan. 'Imali bismo samo 13 ili 14 zastupnika u Europskom parlamentu od više od 700. Ne bismo imali mnogo utjecaja', rekao je.

Otpor članstvu prisutan je i na desnici. Stranka napretka, koja trenutačno vodi u anketama, među najžešćim je protivnicima ulaska u EU.

'Želimo blizak odnos s Europskom unijom', rekao je zastupnik Himanshu Gulati. 'Ali smatramo da bi se EU trebao više baviti ključnim pitanjima poput trgovine i konkurentnosti, umjesto da regulira područja koja države članice mogu same uređivati.' Dodao je da Norveškoj nije potrebno punopravno članstvo za uspješnu suradnju s ostatkom Europe.

'Naš sadašnji aranžman dovoljno je dobar', rekao je.

No dio političara upozorava da se geopolitičke okolnosti ubrzano mijenjaju, posebno zbog rata u Ukrajini i sve većih sumnji u dugoročnu američku potporu NATO-u. 'Više se ne možemo oslanjati na SAD, možda nikada više', rekao je Fredrik Carstens iz Liberalne stranke.

Sličan stav zauzima i čelnica Konzervativne stranke Ine Eriksen Søreide. 'Po mom mišljenju i mišljenju moje stranke, Norveškoj bi najbolje odgovaralo punopravno članstvo u EU-u', rekla je ranije za Politico.

Mladi Norvežani sve otvoreniji prema članstvu

Ipak, istraživanja pokazuju da većina Norvežana i dalje ne podupire ulazak u Europsku uniju, premda raste broj neodlučnih, osobito među mlađim biračima.

'Rođeni smo nakon posljednje velike rasprave o EU-u. U školama gotovo ništa ne učimo o Europskoj uniji', rekao je 22-godišnji Samardžić.

Proeuropski pokret zato ovog ljeta planira intenzivnije informirati građane o tome što bi islandski zaokret prema Bruxellesu značio za Norvešku.

'Ljudi su zadovoljni EGP-om', rekla je Sundnes. 'Ali ako Island izađe iz tog aranžmana, ostale bi samo Norveška i Lihtenštajn. To bi potpuno promijenilo situaciju.'

Dodala je da se norveška politika više ne bi smjela bojati otvorene rasprave o Europskoj uniji. 'Predugo smo dopuštali protivnicima EU-a da određuju narativ o tom pitanju', zaključila je Sundnes. 'Vrijeme je da se to promijeni.'