Napadi, koje Emirati dosad nisu javno priznali, uključivali su i udar na rafineriju na iranskom otoku Lavanu u Perzijskom zaljevu, piše Wall Street Journal. Napad se dogodio početkom travnja, u vrijeme kada je Donald Trump objavio prekid vatre nakon petotjedne zračne kampanje. Udar je izazvao veliki požar i na mjesecima izbacio velik dio kapaciteta rafinerije iz pogona.

Iran je tada objavio da je rafinerija pogođena u neprijateljskom napadu te je kao odgovor pokrenuo val raketnih i dronovskih udara na Ujedinjene Arapske Emirate i Kuvajt.

Prema jednom izvoru, SAD nije bio nezadovoljan tim napadom jer se prekid vatre još nije stabilizirao, a Washington je tiho pozdravio uključivanje Emirata i drugih zaljevskih država spremnih uključiti se u sukob.

Emirati odbili komentirati napade

Ministarstvo vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata odbilo je komentirati navodne napade, ali je podsjetilo na ranije izjave u kojima je naglašavalo pravo države da odgovori na neprijateljske poteze, uključujući i vojnu reakciju.

‘Značajno je to što je jedna zaljevska arapska država izravno napala Iran kao zaraćena strana’, rekla je Dina Esfandiary, analitičarka za Bliski istok. ‘Teheran će sada pokušati dodatno produbiti razdor između Emirata i drugih zaljevskih država koje pokušavaju posredovati u okončanju rata.’

Iako su zemlje Perzijskog zaljeva prije rata tvrdile da neće dopustiti korištenje svog zračnog prostora za napade, Iran je nakon izbijanja sukoba počeo gađati zaljevske gradove, energetsku infrastrukturu i zračne luke kako bi povećao političku i gospodarsku cijenu rata.

Iran žestoko udarao na UAE

Velik dio iranskih napada bio je usmjeren upravo prema Emiratima, koji su, prema navodima izvora, bili meta više od 2800 projektila i dronova - više nego ijedna druga država, uključujući Izrael. Napadi su teško pogodili zračni promet, turizam i tržište nekretnina u Emiratima te izazvali promjenu strateškog pogleda zemlje na Iran, koji sada vide kao destabilizirajućeg aktera i prijetnju modelu razvoja temeljenom na sigurnosti i stabilnosti.

Ujedinjeni Arapski Emirati tako su postali najotvorenije konfrontacijska država među zaljevskim monarhijama te su tijekom rata održali snažnu vojnu suradnju sa SAD-om.

‘Emiraćani su od početka jasno davali do znanja da ne žele ovaj rat, ali regionalna slika dramatično se promijenila nakon prvih iranskih udara na Emirate’, rekao je H.A. Hellyer iz londonskog instituta Royal United Services Institute. ‘Činilo se da je samo pitanje vremena kada će se zaljevske države aktivnije vojno uključiti.’

Špekulacije o ulozi Emirata počele su još sredinom ožujka, kada je iznad Irana snimljen borbeni zrakoplov za koji se vjerovalo da ne pripada ni Izraelu ni SAD-u. Istraživači su potom upozoravali na fotografije koje navodno prikazuju francuske Miragee i kineske dronove Wing Loong koje koriste Emirati.

Sposobno ratno zrakoplovstvo

Iako se vojno ne mogu uspoređivati sa SAD-om, Emirati raspolažu vrlo sposobnim ratnim zrakoplovstvom s borbenim avionima Mirage i F-16 te razvijenim sustavima nadzora i potpore. ‘Ako imate tako sposobno ratno zrakoplovstvo, zašto biste samo sjedili i trpjeli iranske napade bez odgovora?’, rekao je umirovljeni američki general David Deptula.

Emirati su tijekom rata dodatno učvrstili odnose sa SAD-om, a osim vojnih udara podržali su i nacrte rezolucija u Ujedinjenim narodima kojima bi se, ako bude potrebno, odobrila uporaba sile za razbijanje iranske kontrole nad Hormuškim tjesnacem.

Istodobno su poduzeli i mjere protiv iranskih financijskih interesa; zatvarali su škole i klubove u Dubaiju povezane s Teheranom te iranskim državljanima ograničavali izdavanje viza i tranzitna prava.

Iran je potom opetovano optuživao Emirate da su se pridružili američko-izraelskoj kampanji. ‘Ako ste saveznik i želite se uključiti, ovo je idealan trenutak jer je razina prijetnje vrlo niska’, rekao je umirovljeni američki pukovnik John ‘JV’ Venable nakon što su SAD i Izrael uništili velik dio iranskih protuzračnih kapaciteta.