Ministar pravosuđa Damir Habijan odbacio je u utorak tvrdnje oporbenih zastupnika o sporom i neučinkovitom pravosuđu, prozvavši ih da i sami pridonose takvoj percepciji, a poručio je i kako je važno da građani osvijeste da postoje alternativni načini rješavanja njihovih sporova
'Sporo pravosuđe' je mantra koja se stalno ponavlja i doprinosi negativnoj percepciji o pravosuđu, a koja nije točna, poručio je ministar iz Hrvatskog sabora gdje je predstavio Vladine prijedloge izmjena zakona o sudovima i o parničnom postupku.
Tvrdnje o sporosti demantirao je i podatkom da u ovom trenutku Hrvatska ima manje od 400.000 neriješenih predmeta, što je četiri puta manje od 1,6 milijuna, koliko ih je imala na početku pregovora za pristupanje EU.
Broj dana u parničnim postupcima smanjen je na 350 dana, dakle, nije sve tako crno, odgovorio je Boški Ban (NZ) i Miri Bulju (Most).
vezane vijesti
„Percepcija u javnosti, koja je takva kakva je, dijelom je i zbog vas koji ne želite ili ne znate čuti što se u stvarnom životu događa“, kazao je.
Otklonio je i oporbene tvrdnje da imamo najveći broj sudaca u odnosu na broj stanovnika.
Imamo 1650 sudaca, a na sudove godišnje dolazi do 1,3 milijuna predmeta
Trenutno imamo 1650 sudaca, a broj predmeta koji svake godine dolaze na sudove je od 1,2 do 1,3 milijuna, dakle, kad se govori da imamo previše sudaca, ne uzima se u obzir broj i priljev predmeta na sudove, odgovorio je Ireni Dragić (SDP).
Upozorio je i na zabrinjavajuću dobnu strukturu sudaca.
Od spomenuto broja sudaca, njih više od 600 je u dobi od 60 do 70 godina, pa ćemo se uskoro suočiti s njihovim manjkom, rekao je Habijan i izvijestio kako se u njegovu Ministarstvu radi na izmjeni Zakona o Pravosudnoj akademiji, odnosno ukidanju Škole za pravosudne dužnosnike „koja je postala svojevrsni kočničar ulaska novih sudaca“.
Ministrove navode potvrđuje Branka Juričev Martinečv (HDZ) koja ističe da je u 2024. vrijeme potrebno za rješavanje određenog predmeta prosječno palo za više od 10 posto i „u biti“ imamo najmanji broj predmeta po rješavatelju koji je prenesen u narednu godinu.
Ministar je više puta opetovao važnost alternativnih načina rješavanja sporova kako bi čim manje predmeta dolazilo na sudove.
Građani nisu svjesni da uz sudsko mirenje, imaju i mogućnost izvansudske medijacije, gdje će sporovi kraće trajati, a ne treba zaboraviti ni arbitražu, pogotovo kad se govori o trgovačkim društvima, rekao je Ninu Raspudiću (NZ) koji ga je tražio da objasni „debakl“, odnosno podatak da je lani na 87 tisuća novih građanskih parnica, bilo pokrenuto samo 483 postupka mirenja, jedva pola posto.
Bauk: Ima li što novo u izboru predsjednika Vrhovnog suda?
„Ne sudjelujem u takvim dogovorima“, odgovorio je ministar na upit Arsena Bauka (SDP) ima li što novo u dogovorima oko izbora predsjednika Vrhovnog suda RH?
Osvrnuo se i na Baukovu ocjenu kako je članak 44.a Zakona o sudovima, kojim je uveden javni poziv za izbor predsjednika Vrhovno suda, primjer „nepotrebnog petljanja“ po Zakonu.
Dok ga nije bilo, predsjednik Republike bi predložio, a Hrvatski sabor izabrao predsjednika Suda, nakon što je spomenuti članak uveden, već drugi put nemamo izabranog predsjednika Vrhovnog suda, a u ovom slučaju tom se izboru ne nazire ni kraj, rekao je Bauk, zanimajući se hoće li se predložiti da se taj članak izbriše?
Ministar je objasnio kako je smisao tog članka bio da svi dionici u izboru predsjednika Vrhovnog suda u tome sudjeluju. „Činjenica je isto tako, da se jedan od dionika u izboru ne drži te odredbe unatoč prisezi da će poštivati Ustav i zakon i radi nešto kontra“, rekao je Habijan.
Izmjenama dvaju zakona uz ostalo se sucima brani primanje darova, kako je to uređeno i za državne odvjetnike, povećava se broj bodova za kvalitetu ukupne ocjene obnašanja dužnosti sa 60 na 70, uvodi obveza usavršavanja za županijske suce koji rade na obiteljskim predmetima.
Predviđa se ustrojavanje posebnih jedinica za davanje obavijesti o radu sudova, svojevrsna funkcija glasnogovornika suda.
