Iznenadna odluka Europske komisije da u Washington na prvo formalno okupljanje Odbora za mir pošalje povjerenicu za Mediteran Dubravku Šuicu izazvala je ogorčenje u više država članica, pri čemu Francuska prednjači u iznošenju i institucionalnih i političkih prigovora, piše Euronews.

Tijekom sastanka veleposlanika EU-a u srijedu kritičari su tvrdili da Šuičino sudjelovanje, o kojem članice prethodno nisu bile obaviještene, nema potreban mandat te da riskira da bude protumačeno kao kolektivna potpora toj spornoj inicijativi, reklo je za Euronews nekoliko diplomata, uz uvjet anonimnosti.

'Države članice bile su na nogama', rekao je jedan diplomat.

Odlazak Šuice na sastanak odvija se unatoč stalnim zabrinutostima u vezi s Odborom za mir, koji je američki predsjednik Donald Trump pokrenuo u siječnju. Odbor je prvotno bio zamišljen kao tijelo koje će usmjeravati poslijeratnu obnovu Gaze, no u međuvremenu je znatno proširio svoj mandat i sada je zamišljen kao paralelna struktura Ujedinjenim narodima, s Trumpom kao doživotnim predsjednikom.

Francuska predvodi kritike

Francuska, Španjolska, Belgija, Irska, Slovenija i Portugal bili su među onima koji su u srijedu iznijeli snažne prigovore. Njemačka je također izrazila rezerve, iako umjerenijim tonom.

Prema riječima diplomata, Francuska je postavila ton rasprave tvrdeći da je Šuičin odlazak u suprotnosti s ugovorima EU-a jer Komisija nije ovlaštena voditi vanjsku politiku, koja se oblikuje na temelju jednoglasnih stajališta dogovorenih među državama članicama.

Kritičari su istaknuli da je Šuica, kao povjerenica za Mediteran, politička predstavnica te da njezina prisutnost u Washingtonu ima značajnu težinu. Također je spomenuto da EU, kao organizacija, nije član Odbora za mir, što je navedeno kao dodatni argument da se Šuicu odvrati od putovanja.

U izjavi je glasnogovornik Komisije branio odluku kao način da EU ostane 'blisko angažiran u svim aspektima povezanima s mirovnim procesom i obnovom u Gazi'. Glasnogovornik je naglasio da se Komisija neće pridružiti Odboru.

Duboke podjele

Reakcije su bile žestoke, ali nisu bile jednako podijeljene među prisutnima, što je razotkrilo duboke podjele koje je izazvao Trumpov ambiciozni pokušaj da dovede u pitanje multilateralni sustav.

Mađarska i Bugarska jedine su dvije države članice koje su izrazile namjeru da u Odboru sudjeluju trajno. No još je sedam članica EU-a posljednjih dana signaliziralo namjeru da sudjeluju kao promatrači. Među onima koji će sudjelovati na formalnom okupljanju u četvrtak su mađarski premijer Viktor Orbán, rumunjski predsjednik Nicușor Dan, kao i visoki diplomati iz Bugarske, Cipra, Češke, Italije, Grčke, Poljske i Slovačke.

Komisija je više puta postavljala pitanja o 'opsegu, upravljanju i usklađenosti' odbora s Poveljom UN-a, koju je potpisalo svih 27 država članica, te je od SAD-a tražila da izmijene formulaciju, ali bez uspjeha.

Ipak, kao najveći donator humanitarne pomoći palestinskom narodu, s ukupnim doprinosom od 1,65 milijardi eura za teritorije od izbijanja rata između Izraela i Hamasa 7. listopada 2023., Bruxelles ne želi biti gurnut u stranu u tom procesu.

Rasprava će se nastaviti sljedećeg tjedna kada se ministri vanjskih poslova okupe u Bruxellesu. Ministrima će se pridružiti bugarski diplomat Nikolaj Mladenov, kojeg je Trump imenovao visokim predstavnikom za Gazu i zadužio da poveže Odbor za mir s tehnokratskim palestinskim odborom odgovornim za njegovo svakodnevno funkcioniranje.