Američki birači će 3. studenoga odlučivati o sastavu Kongresa u drugoj polovici mandata predsjednika Donalda Trumpa. Republikanci trenutačno kontroliraju oba doma, no posljednje ankete i modeli pokazuju da bi midterm, tj. međuizbori (izbori na sredini mandata) mogli biti puno neizvjesniji nego što republikanci misle.

Najnoviji podaci CBS-ova News Battleground Trackera procjenjuju da bi demokrati osvojili 228 od ukupno 435 mjesta u Zastupničkom domu, a za većinu je potrebno njih 218.

CBS naglašava da njihov model pokazuje kako bi se trenutačno raspoloženje birača moglo preslikati na mandate. Donja granica procjene za demokrate spušta se do 215 mjesta, što znači da model uključuje i mogućnost da republikanci zadrže većinu.

Republikanci trenutačno imaju 218 zastupnika, uz jednog nezavisnog zastupnika koji glasa s republikanskim klubom, demokrati 214, a dva su mjesta prazna.

Cijene su glavna tema ovogodišnjih izbora

Drastično veći troškovi života i inflacija glavna su tema ovogodišnjih izbora. CBS-ovo istraživanje pokazuje da je nezadovoljstvo cijenama trenutačno najveći problem za stranku koja kontrolira Bijelu kuću, slično kao što je pitanje troškova života prije dvije godine opterećivalo tadašnju vlast.

Naravno, jednako velika tema su Trump i njegova administracija. Velik dio demokratskih birača svoju motivaciju za izlazak na birališta povezuje s protivljenjem predsjedniku i njegovoj politici, ali on i dalje snažno mobilizira dio republikanskog biračkog tijela koji pripada pokretu MAGA.

CBS je izdvojio 42 utrke za Zastupnički dom koje bi mogle imati važnu ulogu u odlučivanju o većini. Cook Political Report sredinom rujna tako čak 21 utrku svrstava u kategoriju Toss Up, odnosno među one u kojima nijedna strana nema jasnu prednost.

Senat je za demokrate znatno teža meta

Situacija je drugačija u Senatu. Republikanci ondje imaju 53, a demokratski blok 47 mjesta, pa demokrati za osvajanje većine moraju dobiti četiri nova mandata.

Početna pozicija bila je povoljnija za republikance jer brane 22 mjesta, od kojih se mnoga nalaze u državama u kojima je Trump 2024. godine uvjerljivo pobijedio. Međutim nekoliko utrka tijekom kampanje postalo je znatno neizvjesnije.

Prema najnovijim ocjenama Cook Political Reporta, čak sedam senatskih utrka nalazi se u kategoriji Toss Up.

Među njima je Maine, u kojem republikanska senatorica Susan Collins pokušava zadržati mjesto protiv demokrata Troya Jacksona. Neizvjesna je i utrka u Michiganu, gdje demokrat Abdul El-Sayed i republikanac Mike Rogers pokušavaju osvojiti mjesto koje ostaje prazno nakon odlaska demokratskog senatora Garyja Petersa.

Velika bitka vodi se i u Ohiju. Bivši demokratski senator Sherrod Brown pokušava se vratiti u Senat protiv republikanca Jona Husteda, imenovanog na to mjesto nakon što ga je napustio sadašnji potpredsjednik SAD-a J.D. Vance.

U fokusu i Teksas, Iowa i Sjeverna Karolina

Posebnu pozornost privlači Teksas, tradicionalno republikanska država u kojoj se za Senat bore republikanac Ken Paxton i demokrat James Talarico, a ta je utrka dovoljno kompetitivna da je Cook svrsta među najneizvjesnije u zemlji.

Važna je i Iowa, u kojoj se za otvoreno mjesto bore republikanac Ashley Hinson i demokrat Josh Turek. Sjeverna Karolina još je jedna od država koje bi mogle biti važne za konačnu računicu, a ondje se za mjesto republikanca Thoma Tillisa, koji se ne kandidira za novi mandat, bore republikanac Michael Whatley i bivši demokratski guverner Roy Cooper.

Za demokrate je matematika jasna, ali zahtjevna: osim što moraju obraniti svoja ugrožena mjesta, uključujući Michigan, moraju uzeti republikancima još četiri mandata da bi došli do većine.

Izbori kao velik test Trumpova drugog mandata

Midterms se tradicionalno promatraju i kao test predsjednika dvije godine nakon dolaska u Bijelu kuću, a ovogodišnji su izrazito povezani s Trumpom.

Povijest pokazuje da međuizbori u pravilu nisu naklonjeni stranci koja drži Bijelu kuću. Od 1938. godine stranke iz kojih su dolazili predsjednici izgubile su mjesta u Zastupničkom domu na 20 od 22 međuizbora, pa se oni često promatraju kao svojevrsni referendum o prve dvije godine predsjednikova mandata. Jedine iznimke dogodile su se 1998. i 2002. godine, kada je stranka Billa Clintona, odnosno Georgea W. Busha dobila izbore.

Neki od najvećih poraza zbili su se relativno nedavno. Demokrati su za vrijeme Baracka Obame 2010. godine izgubili 63 mjesta i većinu u Zastupničkom domu, a republikanci su u prvom Trumpovu mandatu 2018. godine izgubili 42 mjesta, čime su demokrati preuzeli kontrolu nad tim domom Kongresa. Demokrati su pak u vrijeme Joea Bidena 2022. godine prošli znatno bolje od povijesnog prosjeka, ali su ipak izgubili devet mjesta i većinu u Zastupničkom domu.

Razlozi za taj fenomen različiti su, no među najvažnijima su veća mobilizacija oporbenih birača i činjenica da nezadovoljni birači često koriste međuizbore kako bi poslali poruku aktualnom predsjedniku. Zbog toga republikanci ulaze ove u izbore suočeni s povijesnim obrascem koji obično ide protiv predsjednikove stranke i nizom ogromnih problema zbog kojih Trump ima rekordno nisku podršku građana.