Guardian o izborima: Hrvati žive u snovima i imaju PTSP

V. Ma.

13.09.2016 u 11:38

Uz rastuću ksenofobiju i tenzije, Europska unija nakon izbora u Hrvatskoj mora se suočiti i s povratkom nacionalizma, jedan je od zaključaka u današnjoj kolumni Paula Masona, utjecajnog komentatora lijevo orijentiranog britanskog dnevnika The Guardian

Kolumnist i dobar poznavatelj prilika u regiji koji je boravio u Hrvatskoj tijekom predizborne kampanje podsjeća kako su prethodni izbori prije nešto manje od godinu dana iznjedrili bivšeg ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, 'čovjeka kojeg Centar Simon Wiesenthal opisuje kao fašista', ističući pritom kako su na posljednjim izborima prošle nedjelje Hrvati odabrali 'nacionalistički HDZ' i 'kako se time nije promijenilo ništa'.

Mason naglašava kako je glasalo samo 53 posto Hrvata te kako je najvjerojatniji postizborni scenarij koalicija 'istih starih centrističkih stranaka koje predvode nacionalisti i socijaldemokrati' te kako su izbori protekli u vremenu kada se Hrvatska suočava sa starim problemima poput visoke nezaposlenosti, mahom mladih ljudi koji bježe na Zapad te visokim javnim dugom

Poput ranih devedesetih

Kolumnist londonskog lista nije propustio istaknuti kako su hrvatski političari zaoštrili retoriku u politici prema susjednim državama, ponajviše Bosni i Hercegovini i Srbiji, osobito zbog najavljenog referenduma u BiH, što ga uvelike podsjeća na događaje s početka 90-ih godina prošlog stoljeća.

'Novi sukobi u regiji pristižu u godinama gospodarskog propadanja, rastućih geopolitičkih tenzija i rastuće ksenofobije nakon izbjegličke krize', ističe Mason pišući o odnosima u regiji koju, po njegovu mišljenju, globalizacija, gospodarski rast i vrijeme nisu uspjeli zaliječiti.

Beznačajna hrvatska ljevica

Analizirajući pak hrvatsku ljevicu, Mason ističe kako u Hrvatskoj postoji globalistička ljevica koja podržava skupove antifašista, ali kako je ona zapravo beznačajna u mainstream politici. Pritom kolumnist upozorava na jačanje ekstremne desnice koja je nedavno slavila podizanje spomenika Miri Barešiću kojeg Mason opisuje kao 'osuđenog nacionalističkog terorista iz 70-ih'.

Novinar Guardiana u svojoj kolumni analizirao je i samu srž života Hrvata za koje navodi kako žive 'posttraumatskim stilom života'. Prema Masonu, većina građana zrele dobi rade, brinu o obitelji ili su u prijevremenoj mirovini, a u pravilu 'izbjegavaju govoriti o onome što su propatili ili činili, praćeni brigom kako bi se sukobi mogli vratiti'. Mlade opisuje kao ljude koji žive u snovima koji bi trebali zamijeniti nacionalne i političke identitete stvorene prije dvadeset i više godina.

Britanski novinar također ističe i probleme vezane za balkanske zemlje sa statusom kandidatkinja za prijem u Europsku uniju, navodeći kako su standardi prijema izuzetno niski te kako su lokalni političari korumpirani, šovinisti ili samo nesposobni ljudi koji znaju kako mogu napredovati ako ispune tek nekolicinu kućica u formularu očekivanja Europske unije.

Ne očijukanju s fašizmom

'Ako EU želi ispuniti nade i povjerenje koje na nju projiciraju mladi ljudi Balkana, mora početi čvrstim stavom prema novoj hrvatskoj vladi. Kulturalno očijukanje s fašističkim režimom u Drugom svjetskom ratu mora prestati', ističe Mason dodajući kako Unija mora biti spremna aktivirati članak 7., a koji zemlje članice upozorava na neadekvatnu vladavinu prava, što bi vodilo i 'suspenziji prava ili ograničavanjem prava glasa', čime je Bruxelles zaprijetio Poljskoj i Mađarskoj, iako to nikad nije provedeno.

Mason ističe kako se u slučaju da stvari u Hrvatskoj krenu krivo Zagreb može pozvati na zajedničku europsku obrambenu politiku, a sve potpisnice Lisabonskog ugovora moraju joj pomoći.

U zaključku Mason poziva zapadne demokracije da na Balkanu promiču demokratsku kulturu i institucije, kao što su 1995. nametnule mir.
444018,443811,443740,443933