otvoreno o referendumu

Grmoja: Odluka Ustavnog suda je suluda; Habijan: Ustavni sud postoji da bi bio kočnica ovakvima kao što ste vi

  • Autor: M. Šu.
  • Zadnja izmjena 17.05.2022 23:59
  • Objavljeno 17.05.2022 u 23:03
tportal

Izvor: Screenshot / Autor: HTV

Neće biti referenduma, predložena pitanja su protuustavna, odluka je Ustavnog suda o referendumskoj inicijativi protiv COVID potvrda i stožerokracije. Most poručuje: Ustavni sud ispunjava političke želje premijera Plenkovića. Predsjednik Milanović odluku je ocijenio državnim udarom, zauzima se za ukidanje Ustavnog suda. Premijer odgovara: inicijativu su predvodili antivakseri.

O tome je li referendum trebalo održati te je li Ustavni sud, kako tvrdi oporba, pristran u emisiji Otvoreno urednice i voditeljice Zrinke Grancarić raspravljali su: Damir Habijan, HDZ; Mišel Jakšić, predsjednik saborskog odbora za pravosuđe, SDP; Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a; Nikola Grmoja, Most; Đorđe Gardašević, Katedra za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu te Mato Palić, Katedra ustavnog i europskog prava Pravnog fakulteta u Osijeku.

Nikola Grmoja, Most, kaže kako je osobno očekivao drugačiju odluku Ustavnoga suda. 'Bio sam uvjeren da je ovo naše ustavotvorno pitanje ustavno neoborivo, a posebno nisam očekivao ovako smiješno obrazloženje. Evo zgražaju se i ustavni stručnjaci koju su donedavno podupirali Vladu u napadima na naše referendumske inicijative, oporba - i SDP i Možemo. Dakle, ovo obrazloženje je skandalozno, ja ne znam da li ljudi shvaćaju što je predsjednik Ustavnoga suda zapravo poručio - da se u nekakvim izvanrednim stanjima, u ratu, moraju ograničiti ljudska prava i slobode. Ne, u Ustavu sada piše da se mogu ograničiti, a kada bi se to dogodilo se odlučuje dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru', rekao je Grmoja.

Ustvrdio je da je objašnjenje Ustavnoga suda - suludo.

'Ako je netko izveo državni udar, atak na ustavni poredak republike Hrvatske, onda je to Ustavni sud po nalogu Plenkovićeve vlade', poručio je.

Rekao je kako oni nisu tu da ruše institucije već da ih "oslobode koruptivne stiske pod kojom su se našli pod ovom Vladom". Građanima je poručio da ne budu obeshrabreni i da dignu glavu gore.

'Ovo je samo potvrda da ova vlada njih 400 tisuća smatra glupanima. Ova Vlada smatra i ostale građane glupanima, ali to još nije postalo evidentno. Kada to postane evidentno tada će postati pravo vrijeme za promjene u ovome društvu i mi ćemo to nastojati osigurati', poručio je Grmoja.

HDZ-ov Damir Habijan je rekao kako Ustavni sud nije donio odluku po nalogu Vlade. Odgovorio je i na Grmojinu tvrdnju da je Vlada 400 tisuća građana proglasila glupima.

'Ovo je samo priopćenje za javnost, mi još uvijek nemamo pisani otpravak odluke Ustavnoga suda, niti kompletno obrazloženje. Bilo bi dobro da to pričekamo i onda diskutiramo o prvom i drugom pitanju iz referendumskih inicijativa', poručio je.

'Ono što se da iščitati iz priopćenja je da je Ustavni sud rekao vama koji ste poticali te referendumske inicijative da ne znate postaviti pitanje te poručio da ste u onih mjesec dana kada ste prikupljali potpise zapravo zavarali građane. Dakle, vaša tvrdnja je bila - ako to prođe, ako prikupimo potpise i to prođe na referendumu Hrvatski će sabor odlučivati o tim mjerama dvotrećinskom većinom. To nije točno. Nije točno zato što ste bili upoznati, barem se nadam da ste bili upoznati s odlukama Ustavnoga suda kada se odlučivalo o odredbama Zakona o zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, o Zakonu o sustavu civilne zaštite gdje je Ustavni sud jasno razgraničavao primjenu članka 16. i članka 17. Ustava RH, gdje je rekao da je u isključivoj nadležnosti Hrvatskoga sabora da odluči o tome koji će članak primijeniti', ustvrdio je Habijan.

Nikola Grmoja

Nikola Grmoja

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Riječ je zatražio Grmoja. 'Kad govorite o tome da je Ustavni sud procjenjivao naše političke nastupe. Pa što su oni? Je li u Ustavnom sudu sjede PR-ovci koji procjenjuju što smo mi govorili i kako smo komunicirali u javnosti. Ili oni trebaju prihvatiti volju građana. Gospodine Habijan, iznad vas, iznad Hrvatskog sabora i iznad Ustavnog suda, to vam kaže 1. članak Ustava - da sva vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu. Ako hrvatski narod želi promjenu Ustava, tko je taj Šeparović, tko je taj Branko Bačić, tko je taj Andrej Plenković da to spriječi. I to na ovakav sramotan način', rekao je Grmoja.

'Drago mi je da ste spomenuli ovaj 1 članak Ustava. Zapravo ste pokazali da ne razumijete upravo Ustav. Upravo značenje i svrha Ustavnog suda jest da ne dozvoli da većina, ne daj Bože Most na vlasti - dovede u situaciju da ograničava temeljna ljudska prava i slobode. Upravo zato Ustavni sud postoji - da bi bio kočnica ovakvima kao što ste vi. To je svrha Ustavnog suda', odgovorio mu je Habijan.

Damir Habijan

Damir Habijan

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Mišel Jakšić, predsjednik saborskog odbora za pravosuđe iz redova SDP-a, rekao je da je oporba, kada je krenula korona, podržala i Stožer i mjere. 'Stvari su krenule krivo kada su se stvari počele politizirati, kada su ljudi bili zatvoreni u lockdownu, a dozvoljavale su se procesije, pa je Andrej Plenković za potrebe kampanje proglasio pobjedu nad CORONOM, pa su ljudi završavali u samoizolaciji jer su slikali Plenkovića s Đokovićem, a on koji je bio na samoj slici nije. I tu su stvari krenule apsolutno krivo i zato se i dogodila ova inicijativa i sve druge rasprave oko korone jer su ljudi prestali vjerovati u Stožer', kaže Jakšić.

Kaže kako imamo jedan veliki problem vezan uz Ustavni sud - da svako malo imamo političke rasprave o radu samoga suda i da rad suda stvara toliko prijepora među stručnjacima ustavnopravne struke. 'Jer ako to tako funkcionira onda smo svi zajedno u velikom problemu. Definitivno ova odluka pokazuje da postoji "opori miris politike" jer proglasiti 400 tisuća ljudi glupanima nije nešto što je posao Ustavnog suda i g. Šeparovića. Njihovo je bilo samo što je po Ustavu moguće, a što nije, a ne obrazlagati', rekao je Jakšić dodavši kako ovu odluku apsolutno ne podržavaju.

'Definitivno je da smo iscrpili sve modele koje smo imali da napravimo Ustavni sud drugačijim i boljim, ovaj način biranja nije dobar, bez obzira na to što se 2010. mislilo da je to neki iskorak i da će biti bolje, sada se pokazuje da nije dobro i taj model moramo mijenjati. Došlo je vrijeme da duh Vladimira Šeksa prestane kolati hodnicima Ustavnoga suda i među recima odluka Ustavnoga suda, kao što je došlo vrijeme da se odmah sada iskoristi ono što zakon omogućava - da sjednice ustavnoga suda budu javne', poručio je Jakšić.

Mišel Jakšić

Mišel Jakšić

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Predsjednik HSLS-a Dario Hrebak ističe kako Ustav nije samo slovo zakona već je on duh ozračja demokracije u jednoj zemlji. 'Pripremajući se za ovu emisiju sam pročitao da se američki Ustav u 230 godina mijenjao 27 puta. Dakle Ustav nije zakon, Ustav je temeljni akt koji nije samo slovo zakona, nije samo da propisuje neke pojave već on daje krvnu sliku jednoga društva, on je duh ozračja demokracije u jednoj zemlji. Mi kao jedna nestabilna liberalna demokracija, još uvijek, trebamo biti vrlo oprezni prije nego krenemo prčkati po Ustavu', kaže.

'Ja nisam ustavnopravni stručnjak, ali ono u što sam 100% siguran je da ustavnopravni stručnjaci ne misle da je Most bio u pravu, dakle ne vidim kako Sabor može postati operativno tijelo, kako Sabor može preuzeti ulogu izvršne vlasti i kako bi Sabor funkcionirao tako da u vrlo kriznim situacijama može donijeti operativne odluke', kaže Habijan.

'Meni je najskandaloznija teza predsjednika države i s njom se nikako ne mogu složiti. Da vi danas stavite na izglasavanje ukidanje Ustavnoga suda bez obzira na to što mi mislili o njemu, ja vam garantiram da niti jedna politička stranka u Hrvatskom saboru ne bi dignula ruku ukidanje Ustavnoga suda. Zašto? Mi kao liberali moramo štititi institucije, slagali se s njima ili ne, ne treba ih ukidati već popravljati', poručio je Hrebak.

Đorđe Gardašević s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, ističe da iako treba pričekati cjelovitu odluku, ali na temelju onoga što smo vidjeli ima važne primjedbe na obrazloženje.

'Što se tiče osnovnog problema pokušat ću biti najjednostavniji što je moguće - dvotrećinska većina u hrvatskom Ustavu je propisana za najvažnije odluke koje treba donijeti u ovom društvu. Virus koji kola već dvije godine može pogoditi mene, vas, ljude koji su ovdje u studiju, dakle ne diskriminira niti na koji način, on je globalna pojava, on je velika prirodna nepogoda kako naš Ustav to naziva i s obzirom na to da je takav po svojim karakteristikama, mislim da je fer, korektno, pravedno, ustavno prihvatljivo tumačiti da o takvim stvarima vezano uz virus, o ljudskim pravima koja su pod ograničenjima zbog njega, treba odlučivati dvotrećinskom većinom. Drugim riječima - od početka smatram da je trebalo o ovim stvarima odlučivati dvotrećinskom većinom. S obzirom na to da se to nije dogodilo već dvije godine - evo referendumske inicijative. Ja nisam ljubitelj referendumskih inicijativa o svim mogućim pitanjima, ali na neki način razumijem ove inicijative jer su one očito rezultat nekih frustracija, nezadovoljstva koja su se mogla izbjeći da su stvari od početka bile drugačije postavljene, a to je da se u Saboru odlučilo da se o ograničavanju ljudskih prava odlučuje dvotrećinskom većinom', poručio je Gardašević.

Mato Palić s Katedre ustavnog i europskog prava Pravnog fakulteta u Osijeku kaže da iz priopćenja Ustavnoga suda RH može se zaključiti da je u odnosu na prvo pitanje, a fokus većine rasprava pa i ove emisije je baš na tom prvom pitanju koje se odnosi na dopunu Ustava RH, odnosno njegovog članka 17, smatra da je razlog koji je Ustavni sud naveo - ispravan.

'On je u krajnjoj liniji sukladan i nekim ranijim aktima koje je donio Ustavni sud. Ustavni sud je zaključio kada se radilo o referendumu o ustavnoj definiciji braka u jednom svom priopćenju da je svrha referenduma u pravni sustav ugraditi nešto novo. I ovakvim referendumskim pitanjem, dodavanjem riječi epidemija i pandemija ne bi dodalo ništa novo jer je ta dva pojma moguće podvesti pod pojam velike prirodne nepogode koja već postoji u Ustavu RH. Što se tiče cilja koji se htio postići referendumskom inicijativom kako je bilo komunicirano od strane pojedinaca iz Mosta i organizacijskog odbora, stoji tvrdnja i točna je ustavnopravna tvrdnja koja je izražena u priopćenju Ustavnoga suda da se ne bi dogodilo da bi Hrvatski sabor, da se referendum dogodio, mora donositi odluke o ograničavanju prava i sloboda dvotrećinskom većinom. Ustani sud je zauzeo stajalište da to nije prihvatljivo i to je komunicirano u priopćenju', rekao je Palić.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!