''Hrvatska može iskoristiti vlastitu stručnost u sektorima kao što su održivi razvoj, tehnologija, turizam ili infrastruktura kako bi pomogla državama jugoistočne Azije u njihovim izazovima, s obzirom na ubrzanu urbanizaciju gradova i rast potražnje za visokokvalitetnom robom i uslugama. To nudi ogromne mogućnosti za hrvatske tvrtke'', rekao je Grlić Radman u Hrvatskom saboru.

Zastupnici raspravljaju o pristupanju Hrvatske Ugovoru o prijateljstvu i suradnji u jugoistočnoj Aziji. Ugovor je nastao na Baliju 1976. godine, a izmjene i dopune otvorile su mogućnost pristupa i državama izvan spomenute regije. Tako se do sada pridružilo oko 60 država, uključujući većinu država Europske unije.

Jugoistočna Azija jedno je od najbržih rastućih i strateški najvažnijih svjetskih tržišta, ustvrdio je ministar, a Hrvatska pristupanjem Ugovoru dobiva priliku za jačanje trgovinske suradnje.

''Ukupna razmjena Hrvatske sa zemljama ASEAN-a (Savez država jugoistočne Azije) u 2025. godini iznosila je 344 milijuna dolara, do čega je 238 milijuna uvoz, a 106 milijuna izvoz, no postoji tendencija rasta'', kazao je.

'Naše tvrtke traže nova tržišta'

Zastupnica HDZ-a Jasna Vojnić složila se da je jugoistočna Azija regija koja donosi brojne konkretne prilike za gospodarstvenike.

''I tu Hrvatska ima interesa. Naše tvrtke traže nova tržišta, naša logistika i luke traže nove pravce, naša znanost i obrazovanje traže međunarodne partnere. Ovaj Ugovor otvara vrata tom prostoru'', poručila je.

SDP podržava pristupanje Ugovoru, kazala je zastupnica Sanja Bježančević.

''Jugoistočna Azija je regija iznimne gospodarske dinamike, s velikim tržištem, rastućim srednjim slojem, snažnim tehnološkim razvojem i značajnim investicijskim potencijalom. Logično je da Hrvatska tamo traži svoje mjesto'', naglasila je.

Trebamo diplomatsku mrežu

Međutim, prisutnost u tako udaljenoj regiji, tvrdi Bježančević, zahtijeva snažnu diplomatsku mrežu, stručne i pripremljene ljude i koordinaciju između institucija.

''Mi gledamo sve suprotno, diplomaciju koja se svodi na 'ad hoc' poteze, nedovoljno kadrovski ojačanu i bez jasnih prioriteta. U takvim okolnostima i najbolji međunarodni sporazumi mogu ostati neiskorišteni'', dodala je.

Zastupnik Mosta Zvonimir Troskot kazao je da Hrvatska ne smije biti pasivni promatrač, nego država koja otvara nova tržišta i traži nove političke saveznike. No, kao problem ističe to što Hrvatska nema rezidentsko veleposlanstvo u Singapuru, financijskom centu svijeta.

Troskot predlaže da se Hrvatska ugleda na Singapur kada je riječ o ulaganju u obrazovanje i primjeni meritokracije.

''U Singapuru ministar vanjskih poslova ne može postati osoba koja nije doktor znanosti iz nacionalne sigurnosti ili međunarodnih odnosa. Pritom ne govorim o štancanju diploma u Banja Luci, govorim o Cambridgeu, Oxfordu, Stanfordu itd'', rekao je Troskot.

Zastupnici podržali izmjene Konvencije koja se tiče GMO

Zastupnici su raspravili i izmjene Zakona o potvrđivanju izmjene i dopuna Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, a kojim se uređuje pravo javnosti na pristup informacijama o GMO-ima. Kako je pojasnila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, Hrvatska ovim činom ne preuzima nikakve nove obveze koje bi zahtijevale izmjene postojećeg zakonodavstva.

"Naš pravni sustav već je usklađen s odredbama koje ove izmjene Konvencije propisuju, a danas, potvrđivanjem izmjene i dopuna Konvencije, naglašavamo svoju visoku razinu usklađenosti s europskim i globalnim okvirima koji uređuju postupanje s GMO organizmima", kazala je.

Informiranje javnosti razrađeno je u zakonima, istaknula je ministrica, naglasivši kako javnost, ne samo da se informira, nego mora sudjelovati u odlučivanju kad je riječ o GMO-ima.

Najviša razina uključivosti

Uz podršku ovoj tehničkoj izmjeni, iz Kluba SDP-a ustvrdili su kako nije dovoljno da informacije postoje ako su teško dostupne ili nerazumljive, kao niti da postoji mogućnost sudjelovanja građana u odlučivanju ako se ono svodi na formalnost bez stvarnog utjecaja.

"U kontekstu odlučivanja o genetski modificiranim organizmima transparentnost i uključivost moraju biti na najvišoj razini, što zahtijeva otvoren dijalog sa stručnom i širom javnošću", kazala je SDP-ova Sanja Bježančević.

Iz HDZ-a naglašavaju kako je najvažnije što su danas čuli to da je ovo jedan formalni čin jer u hrvatskom zakonodavstvu postoji sve ono što će se usvojiti kroz ovu Konvenciju. "U RH je postupanje s genetski modificiranim organizmima uređeno Zakonom o GMO, kojim je uređen pristup javnosti tijekom donošenja odluka o ograničenoj uporabi, uvođenju u okoliš i stavljanju na tržište", rekao je Željko Glavnić i naveo kako je proizvodnja GMO hrane u Hrvatskoj pod vrlo strogim ograničenjima i kontrolom.

Vučković Troskotu: 'Pomolila sam se Bogu nakon što ste govorili'

Podršku su iskazali i zastupnici Mosta, no ukazali i na nužnost nadzora provedbe samih zakona i uredbi u realnom životu, a ne samo njihovo donošenje. Kako su naveli, dok se govori o zaštiti okoliša, na Banovini se pokušava izgraditi pilićarska farma, u Lici se gomila otrovni medicinski otpad, u Rijeci tisuće tona otpada... Ministrica se osvrnula na izlaganje Zvonimira Troskota (Most) koji je govorio o otpadu u Lici.

"Ja sam se pomolila Bogu nakon što ste vi govorili. Ja nikad nisam čula za imena koje je on spomenuo da sam se ja konzultirala. To sam doživjela od ljudi koji su bili angažirani na neprimjeren način u društvenom životu i vjerojatno povezan s nekim interesnim skupinama, ali još nisam doživjela u Saboru, to je nečasno", poručila je Vučković.

Pomolite se vi za djecu Gospića, Otočca i Senja jer ste svojim nečinjenjem i štićenjem određenih ljudi doveli njih u opasnost, uzvratio je Troskot, a tvrdnje o nečinjenju ministrica je odbacila.