ISTRAŽIVANJE

Gong: Hrvatski sabor po otvorenosti zaostaje za parlamentima u regiji

  • Autor: An. S./Hina
  • Zadnja izmjena 28.09.2021 13:32
  • Objavljeno 28.09.2021 u 13:32
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic

Hrvatski sabor zauzeo je četvrto mjesto od šest parlamenata u regiji po pitanju otvorenosti i transparentnosti rada, ispred je parlamenata BiH i Srbije, a iza Crne Gore, Slovenije i Sjeverne Makedonije, pokazalo je istraživanje koje je Gong proveo u suradnji s mrežom Action SEE.

Gong je istaknuo kako je istraživanje ispitivalo otvorenost parlamenata u četiri područja: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost. Otvorenost podataka mjerena je kao zajednički parametar svih područja, a Hrvatski sabor zauzeo je četvrto mjesto sa 61,15 posto ispunjenih indikatora.

Hrvatski sabor u svim promatranim područjima zaostaje za Državnim zborom Slovenije - jedinim drugim parlamentom iz države članice Europske unije uključenim u istraživanje, navodi Gong koji je u okviru projekta Parlametar prvi put sudjelovao u istraživanju Regionalni index otvorenosti.

Od šest promatranih parlamenata, Sabor zauzima drugo mjesto na području učinkovitosti i otvorenosti podataka, treće na području transparentnosti, četvrto na području pristupačnosti te posljednje, šesto mjesto na području parlamentarnog integriteta.

Kao razlog za najlošije rezultate u području integriteta, Gong navodi činjenicu da svi parlamenti u regiji imaju etički kodeks koji Sabor od 2016. i prvog nacrta nije usvojio, a osim toga nije regulirao niti lobiranje što tu važnu aktivnost utjecaja na donositelje odluka čini potpuno netransparentnom.

Dodatno, Zakon o sprječavanju sukoba interesa ne predviđa javnu objavu primljenih darova dužnosnika, dok Crna Gora, Srbija i Slovenija objavljuju podatke o poklonima.

Kako povećati razinu otvorenosti

Gong je rezultate istraživanja predstavio na sastanku s potpredsjednicom Sabora Sabinom Glasovac, na kojem je zaključeno kako bi i uz mala unaprjeđenja Sabor mogao bitno povećati svoju razinu otvorenosti.

Primjerice, navodi Gong, u području pristupačnosti Sabor bilježi slabe rezultate najviše zbog zakonodavnog procesa zatvorenog prema građanima i zainteresiranim javnostima te nedostatka adresa e-pošte zastupnica i zastupnika na koje bi im se građanke i građani mogli izravno obratiti.

Po pitanju transparentnosti Sabor je prosječan jer javnosti nisu dostupni transkripti ni cjeloviti zapisnici sa sjednica radnih tijela, koje objavljuju sve druge zemlje uključene u istraživanje.

Najozbiljniji deficit na području transparentnosti predstavlja činjenica da je Sabor prestao objavljivati pojedinačne rezultate glasanja s plenarnih sjednica, što objavljuju svi ostali u istraživanje uključeni nacionalni parlamenti.

"Većina uočenih nedostataka mogla bi se riješiti adekvatnim izmjenama Poslovnika Hrvatskog sabora, kao i Pravilnikom o javnosti rada Hrvatskog sabora i radnih tijela koji datira iz 2005. godine", ističe Gong.

Kako bi javnost bila više uključena u saborske procedure, a rad Sabora pregledniji, Gongova je preporuka donošenje strateškog plana razvoja Sabora, uz akcijski plan otvorenosti i transparentnosti te posebnog zakona o Saboru koji bi obuhvatio pitanja važna za njegovo djelovanje, s posebnim naglaskom na pitanja parlamentarnog nadzora.

Preporučuje i donošenje etičkog kodeksa te tehnička unaprjeđenja internetske stranice Sabora u cilju bolje preglednosti informacija.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!