POPFENOMENOLOGIJA

Glazbeni šalabahter za 2012. godinu

20.04.2012 u 08:32

Bionic
Reading

O kojim se novim izvođačima - ili bar razmjerno novima - najviše priča ove godine?

Grimes

U pop-biznisu postoje ljudi koji se nazivaju top-line writeri. Kad dobiju instrumentalnu traku, na njima je da osmisle popratnu vokalnu melodiju i tekst: proces obično počne tako da u studiju improviziraju na beat, pjevušeći nasumične nepovezane fraze, a konkretan tekst krenu slagati tek nakon što nabasaju na zadovoljavajuću melodiju.

24-godišnju Kanađanku Claire Boucher a.k.a. Grimes doživljavam, između ostalog, kao top-line top-talent, s tim da joj nije osobito stalo do kasnijih faza tog procesa: svoj glas tretira čisto kao instrument, a to što pjeva besmislice pada u drugi plan kraj njenog umijeća slaganja vokalnih melodija, toliko darežljivih da svaka pjesma ima po nekoliko stihova koji zvuče kao mini-refreni...

Dodajte tome još podloge (rađene u GarageBandu!) koje evociraju mnoge momente iz zadnjih dvadesetak godina elektroničke glazbe a da istovremeno nikad ne odskliznu u pastiš, i imate 'Visions' - sjajan album kojeg ćete viđati na mnogim godišnjim listama.

Lana Del Rey

Izdala album, pokazala da ne zna pjevati uživo, inicirala još nekoliko backlasheva i back-backlasheva: čuli ste svi za nju, u svakom slučaju.

John Talabot

Ovaj španjolski producent već je dobrih par godina na cijeni među ljubiteljima ležerne balearsko-diskoidne elektronike - posebno nakon prošlogodišnjeg remiksa 'Cheaters' Teengirl Fantasy - no proboj prema širem slušateljstvu je ostvario tek s ovogodišnjim albumom-prvijencem, jako hvaljenim 'ƒIN'. Ako razmatrate bi li ga poslušali ili ne, rekao bih da je 'Destiny' dosta pouzdan lakmus-papir: skoro svima koji su ludi za albumom ta je stvar vrhunac istog, dok je meni kojem je album, onak', fifti-fifti, stvar samo... okej?

Action Bronson

Nakon nekoliko godina dominacije južnjačkog rapa usred koje se bekpekerska publika naizgled bila osula, u zadnje vrijeme su alternativci opet došli na svoje: Shabazz Palaces i Death Grips su redefinirali undie-rap i učinili da bude opet cool, a probudio se i east coast - gdje renesansu predvodi Action Bronson. Albanskog je podrijetla, ima preko 150 kila i voli repati o hrani, a po boji glasa i mitraljeskom redanju nadrealnih rima najčešće ga uspoređuju s Ghostface Killahom.

Maceo Plex

Kad sam čuo predzadnje izdanje na Crosstown Rebels, 'You and I' Carija Goldena i Fur Coat, sa stihom 'Cocaine and ketamine, cocaine and ketamine...', odmah sam pomislio: 'A-ha, sve te godine koje sam viđao ekipu sa starih electroclash-partija kako visi po deep house-partijima i djeluje kao da se pomalo dosađuje – to očito ipak *jest* vodilo nečemu!!!' (Okej, serem, nisam pomislio odmah nego mi je palo na pamet tek sad kad sam krenuo ovo pisati – ALI SVEJEDNO.)

Uglavnom, deep house ne samo da *još* nije ispao iz mode nego je štoviše u svojoj najpopulističkijoj dosad fazi, lascivno fensi i osjetno više funky nego prije, i nitko u tom fahu nije toliko pouzdan s redovitom isporukom floorfillera kao što je Maceo Plex.

 

Karmin

Američki muško-ženski dvojac, uboli viralni hit s 'otkačenom' obradom Chrisa Browna (::ROLAJZ::), sad ih se uzgaja da budu iduća 'pop-senzacija'. Zvuče kao: Dr. Lukeov recycle bin.

Julia Holter

Mislili ste da je revival osamdesetih iscrpio sve moguće opcije? Imam samo jednu brojku i dva slova za vas: 4AD!!! Ono, School of Seven Bells sviraju widescreen goth-pop, Sleigh Bells na pola novog albuma zvuče kao Lush, dok se Julia Holter i Julianna Barwick nadovezuju na eterični-sleš-mračnjački 4AD – Cocteau Twins, Dead Can Dance, tako to.

Holter je na prošlogodišnjem albumu 'Tragedy' demonstrirala impresivan stilski raspon, od electro-popa do hermetične avangarde, dok je na ovogodišnjem 'Ekstasisu' zatječemo u ponešto pristupačnijem, po meni divnijem, svakako i dalje jako osebujnom izdanju.

Azealia Banks

Kad se krajem prošle godine pojavila niotkud s '212', elektrohaus rokačinom u kojoj nesputano slavi čari oralnog seksa, izazvala je unisone erupcije oduševljenja po tumblrosferi, fejsferi i kojojgodvećsferi. '212' se nedugo potom počela penjati i po britanskom top 40, no nijedna druga pjesma koju je u međuvremenu izbacila na net nije dočekana niti s približnom količinom entuzijazma, pa ostaje vidjeti hoće li Azealia Banks (koja je btw išla u istu srednju kao i Nicki Minaj!) uspjeti izbjeći sudbinu one-social-network-hit-wondera.