Na pitanje zašto HNB sada postrožuje uvjete za odobravanje kredita, Šošić je istaknuo dva ključna razloga.

'Prvo, dugogodišnji trend smanjenja zaduženosti građana se lani preokrenuo. Krajem prošle godine je omjer duga građana prema BDP-u porastao na 41 posto. Prije je bio nešto ispod. Drugo, građani se zadužuju na sve duže rokove i teret otplate je sve veći. U utrci s rastućim cijenama stambenih kvadrata, građani se obvezuju na sve veće rate kredita', kazao je, piše HRT.

Upozorio je da u nepovoljnom scenariju visoka zaduženost može dodatno pogoršati ekonomske posljedice.

'Veći iznos duga i veća opterećenost dohotka je recept za loš scenarij. Visoki dugovi obično produbljuju i produžuju recesiju, i zato nastojimo smanjiti rizik loših ishoda u nekim budućim nepovoljnim makroekonomskim kretanjima', kazao je.

Ima razloga za zabirnutost

Šošić je potvrdio da je omjer neprihodujućih kredita trenutno najniži dosad - oko 1,5% za stambene i 5% za gotovinske kredite. No, dodao je kako je razlog za to brži rast novih kredita.

'Omjer se smanjuje jer rastu novi krediti, to je nazivnik tog omjera. Neprihodujući krediti gore u brojniku su relativno stabilni', kazao je.

Dodao je da podaci pokazuju znakove zabrinutosti.

'Gotovinski, nenamjenski krediti iz 2021. godine koji su odobreni, do kraja 2024. već su se u 5% slučajeva pokvarili - građani su imali problema s otplatom', rekao je Šošić.

'A to se dogodilo u vrlo povoljnim makroekonomskim okolnostima, uz rast plaća od 15% u dvije godine. Takav rast se sigurno neće ponoviti u narednim godinama', dodao je.

Posebno je naglasio i da su banke olabavile kriterije odobravanja kredita.

'Ti krediti su već tada bili rizični, a u manje povoljnim okolnostima s većim teretom otplate, nove generacije kredita mogle bi se kvariti brže nego one odobrene prije četiri ili više godina', pojašnjava.

Odgovorio koga će nove mjere najviše pogoditi

Na kritike da će nove mjere najviše pogoditi one s najnižim plaćama, Šošić je odgovorio:

'Već vše od deset godina imamo u primjeni ovršni zakon koji bankama ograničava što smiju ovršiti. Ta pravila jako spuštaju već deset godina kreditnu sposobnost građana s najnižim i ispodprosječnim plaćama. Oni se već sada mogu zadužiti znatno manje od ograničenja koja smo mi propisali', kazao je.

Zaključio je da će nove mjere zapravo više pogoditi one s višim primanjima.

'Ova ograničenja će više utjecati na one s natprosječnim dohodcima, posebno na one čiji su prihodi nekoliko puta veći od prosjeka', istaknuo je.

'Učinak na stambene kredite ne bi trebao biti velik. Na temelju povijesnih podataka, simulacije pokazuju da bi stopa rasta stambenih kredita pala s oko 9% na 8,5%', rekao je.

Kod gotovinskih kredita očekuje se veći utjecaj.

'Rast kredita od 16% mogao bi se smanjiti na oko 12,5%, što implicira nešto nižu potrošnju', istaknuo je.

Utjecaj na BDP

Komentirao je i mogući utjecaj na bruto domaći proizvod.

'Nije dobro da BDP raste prebrzo. Postoji ograničenje brzine – želite doći do odredišta, ali nije cilj stići što prije, već sigurnom brzinom. Možda je BDP u zadnjim godinama rastao malo prebrzo', prokomentirao je.

Na pitanje o očekivanom padu kamatnih stopa, Šošić je pojasnio kako su one već sada "ukalkulirane".

'Stambeni krediti se uglavnom odobravaju s fiksnim kamatnim stopama na rok do 30 godina. Takve stope u sebi već imaju ugrađenu očekivanu putanju kamatnih stopa. Zato se smanjenje ne bi trebalo posebno odraziti na njih', rekao je.

'Čuli smo da su neke banke čak i podigle kamatne stope. Ne bih očekivao neko osjetnije spuštanje kamatnih stopa. No ono što se vidi je usporavanje rasta dohodaka', zaključio je.