Banke će od 1. srpnja postrožiti uvjete za kreditiranje. Iako vladajući ističu kako će se to ticati mahom potrošačkih kredita, mnogi strahuju da će se nove makroprudencijalne mjere odnositi i na stambene kredite. Stoga ne čudi što su banke u prva tri mjeseca ove godine odobrile više od 5000 novih stambenih kredita (povećanje od 29 posto) vrijednih više od 650 milijuna eura (povećanje od 50 posto u odnosu na 2024.).

Mjere bi trebale donijeti povećanje kamatnih stopa. Kako za RTL ističe predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, Dubravko Ranilović, to bi trebalo dovesti do smanjenja potražnje.

'Vidjet ćemo koliko će se potražnja smanjiti i koliko će kamatna stopa rasti', rekao je Ranilović te dodao kako to ne znači da će cijene pasti, jer njih određuje više faktora.

'Već sada je vidljivo da je smanjena potražnja i broj realiziranih kupoprodaja, što može ukazivati na usporavanje rasta cijena. Hoće li cijene padati, ovisit će o mnogim dodatnim čimbenicima. To su inflacija, velika potražnja za nekretninama kao oblikom investicije, ali i očekivanja kupaca. Ako kamatna stopa značajno poraste, sigurno će doći do pada potražnje', objasnio je.

Sporni povrat poreza

Na cijene nekretnina bi mogle utjecati i nove državne mjere stambene politike. Štoviše, resorni ministar Branko Bačić to i očekuje. 

'Pozdravljamo činjenicu da je država konačno donijela stambenu politiku i prepoznala brojne probleme na tržištu nekretnina. Držimo da stanovanje, uključujući socijalno stanovanje, treba biti pravo svakog građanina, a ne u potpunosti prepušteno tržištu', rekao je Ranilović. 

No, kritizirao je mjeru povrata 50 posto PDV-a ili cjelokupnog poreza na promet nekretnina mladima do 45 godina za kupnju ili gradnju prve nekretnine. 

'Nismo bili sretni s tom mjerom jer ona dodatno povećava pritisak na potražnju. Sve ostale mjere bile su više usmjerene na povećanje ponude, kako u segmentu najma, tako i kod prodaje nekretnina', zaključio je šef Udruženja nekretnina HGK.