Informacije o tome je li Hormuški tjesnac otvoren, može li se kroz njega sigurno proći i kojim smjerom mijenjaju se iz sata u sat.

Što ova nova eskalacija sukoba, međusobne optužbe i najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da će uvesti naknadu za prolazak kroz Hormuški tjesnac zapravo znače, razgovarali smo o tome s Gordanom Akrapom, prorektorom za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta obrane i sigurnosti 'Dr. Franjo Tuđman'.

'Iranci gađaju brodove koji idu uz obalu Omana zato što ne idu uz njihovu obalu te zato što onda ne mogu to kontrolirati i ne mogu uzimati novac', naglašava Akrap za tportal i dodaje da je upravo to 'kvaka' i razlog napada.

S druge strane, američku najavu o uvođenju naknade smatra malo vjerojatnom.

'Oni mogu tražiti da im neko plati vozarinu ili osiguranje, ali ja mislim da od toga neće biti ništa', kaže Akrap i dodaje: 'Kad je Trump u pitanju, uvijek budite spremni na neočekivano. Ali je to samo pokazatelj koliko je sve to apsurdno.' Pojašnjava da ni Amerika ni Iran nisu potpisnici sporazuma o sigurnosti i kontroli morskih puteva, tako da 'njih ne obavezuje' osiguravanje prava na slobodni prolaz plovnim putem.

Amerikanci, u teoriji, kaže, mogu reći brodarima da će im osigurati zaštitu tijekom prolaska kroz Hormuški tjesnac, ali da tu zaštitu moraju i platiti.

Što onda sprječava Irance da nastave gađati brodove koji su 'pod američkom zaštitom'?

'Nema nemoguće misije', ističe Akrap i pojašnjava da bi s jedne strane, uz dobro planiranje, Amerikanci mogli u znatnoj mjeri neutralizirati iranske kapacitete za napad. S druge strane, Iranci bi noćnim djelovanjem mogli napadati Amerikance. No, kaže, Iran je puno ranjiviji tijekom dnevnih aktivnosti.

'Gledajte, nemojte misliti da su Amerikanci i Izraelci sjedili skrštenih ruku ovih mjesec i pol do dva, koliko se nije napadalo. I jedni i drugi pripremali su se za rat. Međutim sada imate drugi problem, a to je kako će se ponašati zaljevske zemlje jer su sada predmet napada', naglašava Akrap i dodaje kako nije nemoguće to da se napadnute zaljevske zemlje pridruže SAD-u i Izraelu u akcijama na Iran u nekoj doglednoj budućnosti.

Što onda možemo očekivati na Bliskom istoku?

'Znači, svima njima, po mom mišljenju, od Egipta na zapadu, Turske na sjeveru, Kine na istoku do Saudijske Arabije i arapskih zemalja na jugu, cilj je promjena načina upravljanja Iranom i njegove ideologije. Da Iran bude konstruktivan, a ne destruktivan te da bude partner na području Bliskog istoka i arapskih država. E sad, hoće li do toga doći zajedničkim djelovanjem više država u napadnim djelovanjima ili internim previranjima, to se ne može reći. Ali uvijek je moguće da se najgori scenarij pretvori u najbolji mogući ishod', ističe Akrap.

Dodaje da je upravo to umijeće upravljanja krizama - 'da ono što je loše i negativno strpljenjem i mudrošću okrenete u pozitivu'.

Što to onda znači za ostatak svijeta?

'To vam onda znači dugoročnu stabilizaciju i sigurnost energetskih procesa, energetskih puteva opskrbe, a i pokazuje drugim državama koje bi mogle pomisliti privatizirati takve pomorske kanale i pomorske puteve – kojih ima nekoliko u svijetu – da će svaka njihova privatizacija i zloupotreba naići na reakciju međunarodne zajednice', kaže Akrap.

Znači li to da će međunarodna zajednica morati nasilno reagirati?

'Štitit će, recimo to tako, globalne interese, interese prava na slobodnu trgovinu i putovanja', smatra Akrap i pojašnjava da bi ovo mogao biti 'dobar pokazatelj toga kako se rješavaju ovakve krize' s blokadom međunarodnih plovnih puteva.

Na pitanje o tome hoće li sukob između SAD-a i Irana još dugo trajati, Akrap je jasan.

'To vam nitko ne može reći. Pitanje je jednostavno – kako će se reagirati, kako će se realizirati i provoditi stvari u Iranu. Ne radi se o promjeni režima, nego o promjeni ljudi koji upravljaju procesima u Iranu, a koji dolaze iz iste grupacije. I sada možete primijetiti da postoji sukob više struja u toj zemlji, onih koji su za kompromis, za dogovor i onih koji nisu. I znate li koje je ključno pitanje u Iranu? Gdje je Modžtaba Hamenei? Jer se on od 28. veljače nije pojavio u javnosti, a nije se pojavio ni zvukom. Vrlo vjerojatno će se uskoro pojaviti pitanje je li on živ. Vlada li netko u njegovo ime, je li njegov izbor nametnut, da netko pokrije sebe, pa da vidimo što se stvarno događa. Jako se puno procesa događa u pozadini, onih koji nisu javno vidljivi', upozorava Akrap.

'To vam je šah u nekoliko dimenzija i na nekoliko ploča. Ono što smo imali u Domovinskom ratu: informacijska, politička, diplomatska i oružana dimenzija', rekao je Akrap na kraju razgovora za tportal.