Tajnica Frendofona Jasmina Kundić je rekla kako se festivalom želi pokazati da se osobe s autizmom mogu uspješno uključiti u društvo 'ako je ono spremno zanemariti njihova ograničenja i usmjeriti se na njihove potencijale i talente'.

Kundić: Dijete s autizmom u vrtiću postalo prijatelj s autizmom

Upravo kroz potrebe svog djeteta, rekla je Kundić, vidim da naša djeca trebaju i imaju terapije i kabinete u kojima uče socijalne vještine, ali treba educirati i društvo kako bi, kad izađu iz kabineta, bila prihvaćena u skladu sa svojim potrebama jer se od njih nikada neće dobiti uobičajeno, nego drugačije ponašanje.

'Cilj nam je educirati javnost i postići spremnost društva da to prihvate, a ne da se okreću od nepoznatog. To bi autistima pomoglo da se osjećaju prihvaćenima', rekla je Kundić, ističući da autistično dijete može biti sretno.

'Naravno da autističina osoba može biti sretna, moj je sin izrazito sretno i zadovoljno dijete. Njega je njegova skupina u vrtiću prihvatila toliko dobro da je on njima nametnuo svoju igru, odnosno, kada se igraju s njim, igraju se onako kako se oni inače nikada ne bi igrali. Na jednom od predavanja u knjižnici prikazat ćemo kako su tete u vrtiću dijete s autizmom pretvorile u prijatelja s autizmom', rekla je Kundić i dodala kako najviše o okolini ovisi hoće li autist biti zadovoljan u životu.

Neprimjerena socijalna komunikacija, stereotipna i repetitivna ponašanja s verbalnom komunikacijom ili bez nje, izrazito vezanje uz rutinu, možda neke senzoričke teškoće, tj. osjetljivost na zvukove i dodire i posebnosti u kretanju - sve to može strašiti needuciranu okolinu koja izolira autiste od sebe i oni osjećaju neprihvaćenost u društvu, rekla je Kundić i objasnila da je smisao njihova rada u Frendofonu upravo edukacija društva o tome, uključujući i edukaciju roditelja i raznih stručnjaka.

Denis Barta ruke ima samo za - klavijaturu

Denis Barta, sarajevski registrirani ulični svirač koji zarađuje za život sviranjem i pjevanjem na koncertima, ima najteže dijagnoze u spektru autizma, ali njegov otac Nebojša Barta podredio je život sinu i, kako kaže, pobio dijagnoze i učinio ga radno sposobnim s obrtom uličnog svirača.

'Nije dovoljno da djetetu s autizmom puštaš crtane filmove i daš kockice neka ih reda, treba se naći što je to što može, a Denis se pronašao u muzici, kroz klavijature, te njegov interes za muzikom od prvih godina života samo raste, niti pada niti stagnira', rekao je Nebojša Barta i dodao da Denis pjeva automatski, da ne zna što pjesme znače, ali zna ih odsvirati i otpjevati oko pet tisuća.

Barta je rekao da se autizam pojavio kad mu je sin imao četiri godine, kad je počeo odbijati koristiti se rukama za bilo što osim za sviranje klavijatura, a ni danas se ne može sam odjenuti niti nahraniti, ali svira. Time je, ustvrdio je, pobio sve dijagnoze i danas je radno sposoban i zarađuje, a nedavna pobjeda u Supertalentu u Hrvatskoj mu je otvorila mnoga vrata pa nastupa i izdaje nosače zvuka s obradbama pjesama.