Pariz traži pojašnjenje od Europske komisije zbog odluke da povjerenicu za Mediteran Dubravku Šuicu pošalje kao promatračicu na prvo formalno okupljanje Odbora za mir američkog predsjednika Donalda Trumpa, uz poruku da za to nema 'mandat'.

'Iznenađeni smo jer nema mandat Vijeća da sudjeluje na tom sastanku Odbora za mir', rekao je glasnogovornik Pascal Confavreux novinarima u Parizu u četvrtak. 'Morat će to objasniti kada se vrati.'

Francuska, Belgija, Španjolska, Irska, Slovenija, Švedska i Portugal bili su među nekoliko država članica EU-a koje su tijekom zatvorenog sastanka veleposlanika u srijedu prigovorile na Šuičino sudjelovanje u Washingtonu, upozorivši da bi njezina prisutnost mogla biti protumačena kao kolektivna potpora tom kontroverznom tijelu.

Povelja Odbora, u kojoj se Gaza uopće ne spominje, našla se na udaru kritika zbog globalnog mandata koji, prema ocjenama kritičara, nastoji potisnuti Ujedinjene narode te zbog davanja širokih ovlasti Trumpu kao doživotnom predsjedniku.

Neslužbeni dokument koji je izradila diplomatska služba EU-a, a u koji je Euronews imao uvid, navodi niz pravnih dvojbi u vezi s poveljom Odbora, uključujući i to da 'autonomija pravnog poretka EU-a proturječi koncentraciji ovlasti u rukama predsjednika'.

'Odbor za mir treba se ponovno usmjeriti na situaciju u Gazi', dodao je Confavreux, istaknuvši da 'dokle god postoji nejasnoća oko parametara Odbora, Francuska ne može sudjelovati'.

Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon također je u četvrtak izjavila da njezina vlada ima 'rezervu' prema Šuičinu sudjelovanju, sugerirajući da povjerenica nema ovlasti u području vanjske politike EU-a, koja se provodi na temelju jednoglasnih stajališta država članica.

Komisija je brani

Europska komisija u četvrtak je, međutim, branila Šuičino sudjelovanje, navodeći da je ono dio dugogodišnjeg angažmana EU-a u provedbi primirja u Gazi te u naporima za njezin oporavak i obnovu nakon rata.

'Naše sudjelovanje treba promatrati u kontekstu naše dugogodišnje predanosti provedbi primirja u Gazi, kao i spremnosti da sudjelujemo u međunarodnim naporima vezanima uz oporavak i obnovu Gaze', poručio je glasnogovornik Komisije.

'Smatramo da moramo biti za stolom, jer ćemo u suprotnom biti samo platitelj, a ne sudionik' u budućoj obnovi Gaze, dodao je.

Europska unija najveći je donator humanitarne pomoći palestinskom narodu, s ukupno 1,65 milijardi eura dodijeljenih teritorijima od izbijanja rata između Izraela i Hamasa 7. listopada 2023.

Glasnogovornik Komisije naglasio je i da je 14 od 27 država članica EU-a poslalo diplomatskog predstavnika na sastanak u četvrtak, što se tumači kao signal da vlade ne žele biti isključene iz razgovora o poslijeratnoj budućnosti Gaze.

Većina država, međutim, odlučila je poslati diplomata ili državnog službenika, dok je Komisija uputila političku predstavnicu, što je, prema riječima diplomata, izazvalo nelagodu u pojedinim prijestolnicama.

Dužnosnik EU-a, koji je želio ostati anoniman, potvrdio je da Šuica nije planirala obraćati se tijekom sastanka kako bi iznijela stajališta Komisije. Dodao je da je njezina prisutnost način da se izbjegne potpuno isključivanje iz planova Odbora za obnovu Gaze.

Komisija i dalje ističe da se neće pridružiti Odboru kao članica, pozivajući se na dvojbe oko njegova opsega, upravljanja i 'usklađenosti' s Poveljom Ujedinjenih naroda.

Uzbuna i u Europskom parlamentu

Mađarska i Bugarska jedine su države članice EU-a koje su izrazile želju za stalnim članstvom u Odboru. No 14 država, uključujući Njemačku, Italiju, Nizozemsku i Poljsku, poslale su diplomatskog predstavnika na promatranje sastanka.

Šuičino sudjelovanje izazvalo je i reakcije zastupnika u Europskom parlamentu. Francuska zastupnica Nathalie Loiseau, članica Odbora za vanjske poslove, dovela je u pitanje 'mandat' koji Šuici omogućuje sudjelovanje na sastanku u Washingtonu.

'Otkad Komisija o takvim pitanjima odlučuje iza leđa država članica? Morat će se brzo očitovati', napisala je Loiseau na društvenoj mreži X.

Klub zastupnika socijalista i demokrata te klub Renew Europe također su zatražili od Komisije da objasni odluku.

'Legitimiranje tijela koje zaobilazi UN i otvara prostor autokratskom utjecaju protivno je načelima EU-a', poručili su iz Renew Europe.

Klub Ljevice ocijenio je potez kao 'patetičan čin podilaženja Trumpu