loša provedba

Finski eksperiment s isplatom osnovnog dohotka neslavno je propao, evo i zašto

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 20.12.2018 16:28
  • Objavljeno 07.08.2018 u 21:35
Eksperiment je proveden u Helsinkiju

Eksperiment je proveden u Helsinkiju

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Eksperiment s isplaćivanjem univerzalnog osnovnog dohotka u iznosu od 560 eura mjesečno neće biti produžen, priopćila je ovih dana finska vlada

Iako rezultati eksperimenta još nisu objavljeni te se oni očekuju početkom iduće godine, projekt isplaćivanja univerzalnog osnovnog dohotka loše je proveden, ocjenjuje Bloomberg, podsjetivši kako finska agencija za socijalnu zaštitu KELA nije uspjela osigurati financije za nastavak ovog projekta koji je najavljen kao velika ljevičarska ideja.

U eksperimentu je, podsjetimo, sudjelovalo oko 2.000 ljudi, nasumice odabranih nezaposlenih ljudi, koji su tijekom dvije godine primali univerzalni osnovni dohodak (UBI) koji je iznosio oko 560 eura mjesečno.

Prije nego što je finska vlada odobrila eksperiment 2016. godine, dužnosnici KELA-e razmatrali su mjesečno plaćanje testnoj skupini radno sposobnih Finaca u iznosu od 800 eura. No, nakon što je projekt započeo prošle godine, KELA je smanjila iznos na 560 eura mjesečno kako bi se eksperiment proširio na sve stanovnike pa su ukupni troškovi na kraju ispali previsoki.

Podsjetimo, iz istih razloga neslavno je propao identičan eksperiment u Švicarskoj.

Financijski stručnjaci ocijenili su kako je u Finskoj nemoguće preživjeti mjesec sa 560 eura u džepu, osobito ukoliko se uzme činjenica da mjesečne režije za jednosobni stan na periferiji Helsinkija stoje upravo toliko.

Stoga su se stručnjaci koji su radili na eksperimentu složili da ne plaćaju UBI nezaposlenima koji primaju veću socijalnu pomoć od države (32,4 eura dnevno prvih 400 dana nakon ostanka bez posla), pa su zaključili kako bi samo siromašni zaposleni imali neke koristi od primanja UBI.

>>> Već godinu dana 2000 Finaca dobiva plaću, a da ne moraju raditi

To ograničenje je dizajnirano tako da rješava dva problema, nisku stopu zaposlenosti te da pojednostavi komplicirani finski sustav socijalne zaštite i zaštite djece.

Finska, naime, ima samo 71 posto zaposlenih među radno sposobnom populacijom, što je manje u odnosu na Švedsku sa 77 posto i Islanda sa čak 86 posto.

  • +8
  • +5

Stoljeće finske neovisnosti i demokracije

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

KELA je računala kako će isplatom UBI moći uštedjeti državi novac jer onda ne bi morala isplaćivati dječje doplatke i druge beneficije. Međutim, kako se ispostavilo, UBI bi stajao državu 19,3 milijarde eura godišnje, ako bi se provodio na području čitave Finske, a zauzvrat bi država na beneficijama uspjela uštedjeti svega 3,6 milijardi eura.

Kritičari smatraju kako problem ne leži u projektu, već u finskoj vladi koja je iz pogrešnih razloga započela eksperiment. Vlada, naime, nije trebala koristiti UBI kako bi natjerala ljude da počnu prihvaćati bilo kakve poslove, već kao sredstvo za osiguravanje društvenog minimuma blagostanja u svijetu sa sve nesigurnijim zaposlenjem i rastućom automatizacijom.

>>> Istine i laži o plaći od 800 eura za koju ne treba raditi

Ukoliko se neka država odluči na povećanje poreza kako bi se osigurao UBI za sve građane, onda on mora biti revolucionaran, a ne samo da vodi trenutnom smanjenju broja nezaposlenih, smatraju stručnjaci.

Iako nije ovaj eksperiment nije uspio u Finskoj, to ne znači da je UBI mrtav, jer slični projekti još uvijek traju u kalifornijskom Oaklandu gdje se mjesečno isplaćuje 2.000 dolara, ali i Keniji gdje se isplaćuje svega 23 dolara mjesečno.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!