temeljni dohodak

Već godinu dana 2000 Finaca dobiva plaću, a da ne moraju raditi

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 01.04.2018 13:51
  • Objavljeno 01.04.2018 u 13:51
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: nn

Od početka 2017. godine dvije tisuće finskih građana prima 560 eura mjesečno kao dio projekta koji treba ispitati opravdanost i posljedice uvođenja koncepta temeljnog dohotka umjesto niza drugih socijalnih davanja i pomoći

Prije nešto više od dvije godine pisali smo o tada, a i danas, aktualnoj temi jedinstvenog temeljnog dohotka (universal basic income). Koncept koji predviđa da svaki građanin neke države, bez obzira na socijalni status, mjesečno dobiva određeni novčani iznos atraktivna je ideja o kojoj se svako malo raspravlja, a posebno je dobila na težini posljednjih godina s rastom nejednakosti između bogatih i siromašnih diljem svijeta.

Tada smo spomenuli i nekoliko primjera sličnih shema u kojima određene skupine građana od lokalnih ili državnih vlasti dobivaju određene iznose, a među tim primjerima se nalazila i finska ideja da koncept temeljnog dohotka uvede u pokusnu primjenu. Kako se ta njihova ideja u međuvremenu i ostvarila, pokušali smo doznati postoje li rezultati o tome kako je eksperiment zaživio u praksi i mogu li se već sad iz finskog iskustva izvući i nekakvi zaključci.

Za pokusno uvođenje temeljnog dohotka u Finskoj zadužena je tamošnja agencija za socijalno osiguranje (Kela, Kansaneläkelaitos). Finske vlasti kroz eksperiment žele saznati je li temeljni dohodak fleksibilniji način za pružanje pomoći i poticanje na zapošljavanje od postojećih socijalnih programa. Uz to, nadaju se da bi jedinstveni temeljni dohodak bio dobar način za rasterećenje postojeće birokracije u sustavu socijalne zaštite.

S početkom 2017. godine dvije tisuće nezaposlenih građana Finske tako je počelo primati mjesečni iznos od 560 eura i takav će dohodak primati do kraja 2018. Primatelji su birani nasumično, prihod je oslobođen poreza i oni koji ga primaju mogu potrošiti novac na koji god način žele. Država, dakle, ne kontrolira kako se novac troši niti primatelji moraju ispuniti bilo kakve zahtjeve da bi dobili novac.

Iznos od 560 eura odabran je jer je u razini iznosa naknade za nezaposlene koja se isplaćuje u Finskoj, a dohodak se ne prestaje isplaćivati ni u slučajevima kad se primatelji zaposle. Iznos nije dovoljan za sve mjesečne troškove, no ljudima daje više slobode u svakodnevnom životu.

  • +8
  • +5

S početkom 2017. godine dvije tisuće nezaposlenih građana Finske počelo je primati mjesečni iznos od 560 eura

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Podaci o primateljima pokusnog dohotka nisu javno dostupni i službeni rezultati finskog pokusa neće se objavljivati sve do njegovog završetka, no novinske ekipe BBC-ja i američkog televizijskog kanala CNBC uspjele su identificirati nekolicinu korisnika i upitati ih za njihova iskustva. Riječ je o građanima koji su početkom prošle godine bili nezaposleni iz različitih razloga - neki nisu imali nikakvo ili vrlo kratko profesionalno iskustvo, dok su neki pak završili na burzi nakon dosta godina rada. Trajanje njihove nezaposlenosti također je variralo.

U Keli, finskoj agenciji za socijalno osiguranje, napominju da je jedan od ciljeva eksperimentalnog uvođenja temeljnog dohotka i ispitivanje mogu li se pojedinci aktivirati na tržištu rada i kroz drukčije mehanizme od dosad uobičajenih. Finska ministrica socijalnih poslova Pirkko Mattila za BBC izjavila je da postoje podaci koji govore u prilog tome da 'čak i ako nije vrlo uspješna priča, ona ima neke pozitivne aspekte', odnosno da su finske vlasti zasad blago optimistične s dosadašnjim tijekom eksperimenta.

Pirkko Mattila, finska ministrica socijalnih poslova

Pirkko Mattila, finska ministrica socijalnih poslova

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Wikimedia Commons

Njene riječi potvrđuju i iskustva spomenutih pojedinaca koji većinom izjavljuju da im je iznos od 560 eura mjesečno dao dodatnu slobodu u njihovim životima. Jedna primateljica, koja do početka 2017. nije imala značajno radno iskustvo, u međuvremenu je prihvatila posao za koji smatra da će je odvesti u željenom smjeru karijere. Drugoj primateljici, koja povremeno radi, mjesečni dohodak dao je dodatnu slobodu da se u životu više posveti obitelji. Treći primatelj, koji je u trenutku kad je izabran za primanje dohotka već bio u procesu prekvalifikacije i brzo je našao stalan posao, također je zadovoljan pokusom, dok je četvrti primatelj i dalje nezaposlen, ali je optimističan da će do ljeta i on naći posao. On izjavljuje da je temeljni dohodak jedan od načina da se pomogne ljudima da se 'vrate u društvo', a ne da borave kod kuće.

Finski pokus je, naravno, samo eksperiment i on također ne znači potpuno usvajanje koncepta temeljnog dohotka koje bi podrazumijevalo to da apsolutno svi građani, bez obzira na status, primaju određeni iznos. Ministrica Mattila kaže da bi pokus u ovom obliku bio preskup kad bi se proširio na sve građane, ali dodaje da je sretna što su 'poduzeli barem prvi korak'.

Godina dana nakon provođenja eksperimenta s jedinstvenim temeljnim dohotkom u Finskoj

Izvor: tportal.hr / Autor: CNBC

Diskusije o temeljnom dohotku u Finskoj vode se već dug niz godina i, kao i drugdje u svijetu, postoje i zagovaratelji i kritičari koncepta. Jedan od kritičara ističe da se primanjem mjesečnog iznosa u takvom obliku potiče prihvaćanje slabo plaćenih poslova. On smatra da bi država trebala težiti tome da se otvaraju radna mjesta koja donose više prihode umjesto onih koja se kreću oko minimuma.

Koncept temeljnog dohotka vrlo je važan i u sklopu očekivane transformacije tržišta rada, najviše zbog automatizacije, u idućih nekoliko desetljeća. Upravo iz tog razloga temeljni dohodak zagovaraju i poznati tehnološki inovatori poput Marka Zuckerberga, osnivača Facebooka, i Elona Muska, osnivača internetskog platežnog servisa PayPala, koji je danas vrlo angažiran u svemirskoj tehnologiji.

Finski dužnosnici ne mogu procijeniti hoće li se eksperiment nastavljati i nakon predviđenog završetka i hoće li se možda širiti na sve nezaposlene, no kažu da su ponosni što su barem na ovaj način proveli pokus koji može koristiti i drugim državama što razmatraju koncept temeljnog dohotka. Država se nada da će mjesečno primanje potaknuti ljude da pronađu posao umjesto da brinu oko toga hoće li izgubiti svoju naknadu za nezaposlenost i žele vidjeti može li temeljni dohodak zamijeniti uobičajene transfere socijalne pomoći ili barem naknadu za nezaposlenost.

Elon Musk je jedan od zagovornika uvođenja temeljnog dohotka

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Dodatne i detaljnije rezultate finskog pokusa tako možemo očekivati tek za nekih godinu dana, no u međuvremenu možemo podsjetiti na stavove građana niza europskih zemalja o temeljnom dohotku koji su objavljeni početkom ove godine na temelju redovne i iscrpne dvogodišnje Europske društvene ankete (European Social Survey).

U posljednjem krugu tog istraživanja, provedenim tijekom 2016. godine, a kojim je zahvaćeno gotovo 35 tisuća ispitanika u 18 europskih zemalja, u anketu su uključena pitanja o stavovima građana o jedinstvenom temeljnom dohotku. Rezultati su pokazali općeniti trend da građani istočnog dijela Europe jače podržavaju ideju od svojih susjeda na sjeveru i zapadu. U Rusiji je tako gotovo tri četvrtine građana imalo pozitivno mišljenje o ideji, a općenito pozitivno mišljenje imali su i građani Češke, Poljske, Slovenije i Estonije.

  • +3

Norvežani baš nisu oduševljeni idejom temeljnog dohotka

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Na drugom kraju spektra našla se Norveška, u kojoj je samo trećina ispitanika podržavala jedinstveni temeljni dohodak. Slične stavove, ali s ipak nešto manjim protivljenjem, imali su građani Švedske, Islanda, Nizozemske i Finske, dok su na sredini između sjevera i istoka Europe otprilike neodlučni bili stanovnici Njemačke, Francuske, Austrije, Belgije, Irske i Velike Britanije.

Finsko iskustvo zasigurno će biti vrijedan dodatni argument u propitkivanju toga može li jedinstveni temeljni dohodak zamijeniti postojeće sustave socijalne zaštite, nadopuniti ih ili je neadekvatan u današnjem društvu. U hrvatskoj svakodnevici ideja temeljnog dohotka čini se privlačnom već i kad bi se samo radilo o rasterećenju od birokracije, a lijepo bi bilo i kad bi, bez obzira na sve, osigurani mjesečni iznos za svoje temeljne životne potrebe imali i oni naši građani koji se ne bave politikom.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!