'Prijeti nam opasnost da postanemo fusnota u povijesti', rekao je jedan europski diplomat za CNN uoči iznenada najavljenog sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegova američkog kolege Donalda Trumpa na Aljasci.

Razlog zabrinutosti je što se vrlo malo zna o prijedlozima Kremlja za kraj rata u Ukrajini. Putin nije otkrio nikakve detalje, a Trumpov izaslanik Steve Witkoff šutio je nakon sastanka s ruskim liderom. Trump je samo poručio: 'Jako je komplicirano. Nešto ćemo vratiti, a bit će i nekih zamjena. Doći će do razmjene teritorija, na korist obiju strana.'

U europskim prijestolnicama malo tko vjeruje u takav ishod. Nema naznaka da je Putin popustio u svojim maksimalističkim zahtjevima, od teritorijalnih pretenzija do ideje da Ukrajina ostane ranjiva, bez sigurnosnih jamstava i s ograničenom vojnom sposobnošću.

Zajednički front protiv promjene granica silom

Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija uz podršku Poljske i Finske, u subotu su zajedno poručile: 'Ostajemo predani načelu da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom.'

Iz Instituta za proučavanje rata (ISW) iz Washingtona upozoravaju da Putin u svim verzijama svojih zahtjeva traži povlačenje ukrajinskih snaga iz preostalih dijelova Donjecke oblasti, uključujući ključne gradove Slovjansk, Kramatorsk i Kostjantinivku. To bi značilo napuštanje glavne ukrajinske obrambene linije uspostavljene još 2014., čime bi Ukrajina bila izložena novim napadima.

Strahuje se od ponavljanja scenarija iz 1938., kad je sklopljen Minhenski sporazum između britanskog premijera Nevillea Chamberlaina i Adolfa Hitlera. Čak i nakon što su nacisti izvršili invaziju na Čehoslovačku, Chamberlain je tvrdio da ga je Hitler uvjerio da je to 'posljednji teritorijalni zahtjev koji ima u Europi'.

Nejasno je hoće li Moskva tražiti i cijele regije Herson i Zaporižje ili bi pristala na zamrzavanje sukoba na trenutnim crtama bojišnice. Još je više upitno hoće li Putin inzistirati na priznanju ruske suverenosti nad Krimom, što ukrajinski ustav izričito zabranjuje.

Spor oko sigurnosnih jamstava

Europa traži da pregovori krenu od trenutne linije sukoba i da budu osigurani 'čvrsti i vjerodostojni sigurnosni mehanizmi' za obranu Ukrajine. No Kremlj zasad odbacuje ideju o bilo kakvim europskim snagama koje bi jamčile primirje, osobito ako to podrazumijeva članice NATO-a.

Analitičari upozoravaju da Europa i dalje ovisi o volji Washingtona, iako od siječnja pokušava navigirati Trumpovim promjenjivim stavovima.

'Europljani su kupili neograničene karte za vožnju Trumpovim vlakom smrti, iako vrište od straha, još nisu sišli s njega', slikovito opisuje Rym Momtaz iz Carnegie Endowmenta.

EU-ova visoka predstavnica Kaja Kallas naglašava da svaki dogovor SAD-a i Rusije mora uključivati Ukrajinu i EU jer je u pitanju sigurnost cijele Europe.

Bivši australski general Mick Ryan zaključuje kako je situacija opasnija nego što bi trebala biti jer, prema njegovim riječima, SAD nema jasnu strategiju za Ukrajinu.

'Sve se svodi na bijes, impulse, objave na društvenim mrežama, stalne promjene smjera i Trumpovu želju da osvoji Nobelovu nagradu za mir', rekao je Ryan.