Europska unija ubrzano se naoružava i mobilizira stotine milijardi eura kako bi svojih 27 članica pripremila za moguće vanjske prijetnje. No dok se povećavaju izdvajanja za oružje i vojnu opremu, Europa se suočava s problemom koji se ne može riješiti samo novcem – nedostaje joj ljudi spremnih služiti u oružanim snagama.
Europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius upozorio je da bi Europa morala biti sposobna vrlo brzo rasporediti oko 100.000 vojnika kako bi mogla odgovoriti na moguće gomilanje ruskih snaga na granicama NATO-a i EU-a.
"Zamislite da je 2030., godina za koju obavještajne službe kažu da bi Rusija mogla biti spremna testirati NATO, a 100.000 ruskih vojnika gomila se na granici EU-a i NATO-a", rekao je Kubilius ranije ove godine u Vilniusu.
Kako bi odgovorila na takvu prijetnju, Europa bi, upozorio je, morala biti sposobna jednako brzo premjestiti sličan broj svojih vojnika i velike količine vojne opreme, piše Euronews.
vezane vijesti
Milijarde za oružje, ali tko će ga koristiti?
Problem nedostatka ljudstva nije nov. Europski parlament još je 2024. upozorio da se europske oružane snage suočavaju s ozbiljnim teškoćama u privlačenju novih pripadnika, ali i zadržavanju postojećih. Sada je pitanje postalo još važnije zbog velikog europskog plana jačanja obrambenih kapaciteta.
"Na kraju dana moramo imati dovoljno ljudi za sve te investicije", upozorio je Emmanuel Jacob, predsjednik Europske organizacije vojnih udruga i sindikata (EUROMIL).
Istraživanje EUROMIL-a među vojnim udrugama pokazalo je da većina stanje s novačenjem opisuje kao problematično, dok se zadržavanje postojećih pripadnika vojske u pojedinim zemljama smatra čak kritičnim. U istraživanju su sudjelovale vojne udruge iz niza europskih država, među kojima su Njemačka, Francuska, Italija, Španjolska, Belgija, Švedska i Nizozemska.
Pokazalo se i da pripadnici vojske najčešće odlaze nakon otprilike deset godina službe.
Plaće i uvjeti rada među najvećim problemima
Među glavnim preprekama za privlačenje novih vojnika navode se konkurencija privatnog sektora, plaće i zahtjevi vezani uz fizičku spremnost. S druge strane, postojeći pripadnici najčešće odlaze zbog niskih primanja, loše ravnoteže između privatnog i poslovnog života te drugih uvjeta rada. Kao moguća rješenja spominju se veće plaće i mirovine, bolji radni uvjeti i ograničavanje radnog vremena.
No problem nisu samo profesionalni vojnici. Steven Everts, direktor Instituta Europske unije za sigurnosne studije (EUISS), upozorava da Europa mora znatno povećati i broj pričuvnika.
Modernim vojskama, naime, nisu potrebni samo klasični vojnici. Trebaju im stručnjaci za kibernetičku sigurnost, logistiku, medicinu i niz drugih područja koji bi u slučaju potrebe mogli biti pozvani na službu.
Tu se pojavljuje novi problem: kako uvjeriti privatnog poslodavca da svog stručnjaka povremeno prepusti oružanim snagama?
"Ako radite za IT tvrtku, u interesu vašeg šefa nije nužno da budete dostupni nacionalnim oružanim snagama kad vas pozovu", upozorio je Everts, istaknuvši da europsko naoružavanje zasad nije praćeno dovoljnim organizacijskim reformama.
Problem muči i NATO
Nedostatak vojnika nije samo problem Europske unije. Njime se intenzivno bavi i NATO, koji upozorava da nemogućnost povećanja oružanih snaga članica u skladu s novim zahtjevima predstavlja izravan rizik za spremnost i vjerodostojnost Saveza. NATO-ov Odbor za obranu i sigurnost priprema izvješće o problemima novačenja i zadržavanja vojnog osoblja, koje bi trebalo biti predstavljeno krajem studenoga.
Stručnjaci upozoravaju da sadašnji modeli oružanih snaga možda neće biti dovoljni za rat visokog intenziteta. Među mogućim rješenjima spominju se snažnije dobrovoljno novačenje, ali i različiti oblici selektivnog vojnog roka.
Problem nije samo u novcu
Dio stručnjaka smatra da Europa mora promijeniti i odnos društva prema vojnoj službi. Njemačka je dobar primjer izazova s kojima bi se europske države mogle suočiti.
Nakon što je kancelar Friedrich Merz najavio da želi Bundeswehr pretvoriti u najsnažniju konvencionalnu vojsku Europe, zakonske promjene povezane s ponovnim uvođenjem obvezne vojne evidencije izazvale su prosvjede, osobito među mladima.
Obrambena stručnjakinja Chris Kremidas-Courtney smatra da povećanje broja vojnika zato neće biti moguće samo povećanjem plaća i boljom organizacijom.
"Ako se u društvu na služenje u oružanim snagama gleda s prijezirom, malo će ljudi željeti ostati, a još manje njih uopće će se željeti pridružiti", upozorila je.
Europa tako istodobno mora riješiti dva velika problema: pronaći novac za veliko jačanje obrane i pronaći dovoljno ljudi koji će tu novu vojnu moć moći koristiti. Upravo bi ovo drugo moglo biti jedan od najvećih izazova europske sigurnosti u godinama koje dolaze.
