Nakon što je Donald Trump svojim prijetnjama o izlasku iz NATO-a dobrano uzdrmao stabilnost saveza, čini se da bi odlazak jedne od članica uskoro mogao postati stvarnost
U NATO-u se sve ozbiljnije pripremaju za scenarij u kojem bi ostali bez jedne od većih članica koje svojim doprinosom čine velik dio NATO-ovog budžeta. No, ovog puta nije u pitanju SAD, već Francuska.
Kako piše Politico, pred predsjedničke izbore u Francuskoj, koji bi se trebali održati 2027. godine, kandidati sve češće u pitanje dovode članstvo te zemlje u NATO-u.
vezane vijesti
S obzirom na to da Francuska financira oko 10 posto NATO-ovog godišnjeg operativnog proračuna, gubitak tako velike i važne članice, itekako bi oslabio savez.
Problem je što oko polovice francuskih birača podržava političke kandidate koji u pitanje dovode članstvo u NATO savezu, poput Marine Le Pen i Jean-Luc Mélenchon.
Već i samu mogućnost da Francuska napusti savez u Bruxellesu smatraju ozbiljnim rizikom, pogotovo u situaciji u kojoj SAD otvoreno smanjuje svoju vojnu prisutnost u Europi, a prijetnje iz Rusije prisilile su članice na jačanje obrambenih snaga.
Osim toga, Francuska je jedina nuklearna sila u Europskoj uniji, pa bi njen gubitak bio strašan za NATO.
Nada ipak postoji
No, ovisno o tome tko bi pobijedio na francuskim predsjedničkim izborima, gubitak možda ne bi bio potpun.
Kako piše Politico, Marine Le Pen iz krajnje desne stranke Nacionalni skup želi izvući Pariz iz integriranog zapovjedništva bloka. Slično se dogodilo 1966. godine kad je tadašnji francuski predsjednik Charles De Gaulle, navodeći potrebu za većim suverenitetom, okončao francusko sudjelovanje u vojnim strukturama NATO-a i prisilio savez da svoje sjedište preseli u Bruxelles. Tek je 2009. godine tadašnji predsjednik Nicolas Sarkozy poništio tu odluku i vratio Francusku u vojnu strukturu.
I dok Le Pen zagovara ostanak u savezu, ali po francuskim uvjetima, Jean-Luc Mélechon s krajnje ljevice želi napustiti savez zbog, kako je rekao 'američkog otvoreno neprijateljskog stava'.
Tko god pobijedio i koji god stav 'izlaska' zagovarao, to se neće dogoditi odmah. Naime, u ugovoru koji sve članice potpisuju prilikom ulaska u savez stoji klauzula koja predviđa godinu dana postupnog povlačenja.
Trojica NATO-ovih diplomata za Politico su istaknuli kako je najviše pitanja vezano za budućnost borbene skupine od 1200 vojnika koju Francuska predvodi u Rumunjskoj. Radi se o neformalnoj suradnji Francuske s NATO-om na nuklearnom oružju. Osim toga, NATO-ovi vojni planeri izgubili bi pristup jedinom europskom nosaču zrakoplova na nuklearni pogon, amfibijskoj floti koja uključuje brodove klase Mistral, obavještajne satelite CERES i moćnoj mornarici sposobnoj za raspoređivanje oko 65 posto svoje flote.
Mač s dvije oštrice
Francusko napuštanje NATO-a, imalo bi negativne posljedice i za samu Francusku.
Ako samo napusti zapovjedne strukture, njezine ovlasti bi se smanjile kad su u pitanju vojni prijedlozi. To znači da bi Pariz konačne prijedloge mogao samo prihvatiti ili od njih odustati.
Također, Francuska bi ostala bez visokih položaja unutar saveza, čime bi se njen utjecaj u savezu smanjio. A ako prekine razmjenu informacija, to bi moglo otežati njezin pristup informacijama o tome što se događa u ostatku saveza.
Odlazak bi, u svakom slučaju, koštao i politički i tehnički i operativno i strukturno.
Bez obzira na to što Francuska odluči, tvrdi diplomat, NATO savez će preživjeti, ali 'bit će vrlo, vrlo opasno'.
