Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je Kanadu na dosad neviđen oblik povezivanja s Unijom tijekom govora o stanju EU-a u Strasbourgu. Dan poslije kanadski premijer Mark Carney poručio je da Ottawa pozdravlja inicijativu te budući odnos opisao kao „savez za budućnost”.

„Europu i Kanadu zajedno činimo snažnijima“, poručio je Carney.

Problem je u tome što zasad nitko ne može precizno objasniti što bi „pridruženo članstvo” zapravo značilo.

Takav status u EU-u ne postoji

Kako piše Euronews, pojam „pridruženog članstva” nije predviđen temeljnim ugovorima Europske unije, pa za njegovo stvaranje ne postoji gotova pravna procedura.

Jedna od mogućnosti o kojoj se raspravlja jest korištenje članka 217. Ugovora o funkcioniranju EU-a, koji Uniji dopušta sklapanje sporazuma o pridruživanju s trećim državama, uz međusobna prava i obveze.

Europska komisija smatra da bi se novi model mogao osmisliti bez izmjene europskih ugovora, ali detalji tek trebaju biti dogovoreni.

Kanada ne ulazi u EU

Ono što je zasad jasno jest da Kanada ne traži punopravno članstvo u Europskoj uniji. Carney je naglasio da njegova zemlja niti ispunjava uvjete niti namjerava prolaziti klasičan pristupni proces kakav prolaze europske države kandidati.

„Kanada nije u poziciji niti nastoji postati punopravna članica Europske unije. Zato govorimo o drukčijem okviru“, rekao je.

Punopravno članstvo prema europskim ugovorima otvoreno je europskim državama, a zahtijeva usklađivanje s tisućama propisa EU-a i jednoglasno odobrenje država članica u ključnim fazama.

Ottawa i Bruxelles žele model koji bi se mogao uspostaviti znatno brže.

U središtu su trgovina, energija i obrana

Već se, međutim, naziru područja u kojima bi suradnja mogla biti mnogo dublja.

Von der Leyen i Carney žele graditi zajednički prostor gospodarske sigurnosti koji bi obuhvatio energetiku, kritične sirovine, umjetnu inteligenciju, kvantne tehnologije, obrambenu industriju, financijske usluge i Arktik. Kanadska vlada potvrdila je da se razgovara upravo o snažnijem povezivanju u tim strateškim sektorima.

Kanada pritom Europi može biti posebno zanimljiva zbog svojih golemih nalazišta kritičnih minerala. Carney je naveo da zemlja raspolaže nalazištima više od 34 kritična minerala te da je među vodećim proizvođačima nekih od ključnih sirovina potrebnih za energetsku tranziciju.

Time bi EU mogao dodatno smanjivati ovisnost o Kini kada je riječ o strateškim sirovinama.

Hoće li Kanađani moći živjeti i raditi u EU-u?

Jedno od najzanimljivijih pitanja jest može li budući sporazum otvoriti vrata slobodnijem kretanju ljudi između Kanade i Europske unije.

Carney je rekao da bi mladi s obje strane Atlantika trebali imati više mogućnosti da žive, rade i studiraju u Kanadi i EU-u.

No zasad nije jasno bi li Kanada mogla dobiti pristup nekoj od četiriju temeljnih sloboda europskog jedinstvenog tržišta – slobodnom kretanju ljudi, robe, usluga i kapitala. Europska komisija nije potvrdila da bi te slobode bile dio novog statusa.

Kanada je već uključena u europski istraživački program Horizon i obrambenu inicijativu SAFE, a želi se približiti i programu studentske razmjene Erasmus+.

Konačnu riječ imat će političari

Dogovor je još u vrlo ranoj fazi. Carney je najavio da će konačni oblik novog saveza biti predmet rasprave i glasanja u kanadskom parlamentu. Na europskoj strani u proces će morati biti uključene države članice.

Francuska, Španjolska i Irska već su izrazile spremnost da se ideja istraži, a o njoj bi europski čelnici mogli razgovarati na sastanku u Bruxellesu u listopadu. Von der Leyen i Carney potom bi se trebali ponovno sastati u Montrealu.