'Jedna smo od temeljnih operativnih snaga sustava civilne zaštite i od prvog trenutka stavili smo se na raspolaganje vatrogascima. Kad smo vidjeli što se događa na Mosoru, samoinicijativno smo poslali ljude u obranu planinarskog doma i vrijedne šume zasađene prije devedeset godina. Jedna ekipa se probila, a ostale nisu, pa smo ih poslali obilaznim putem iz smjera Omiša. Uspjeli su, eno ih još uvijek gore. Kontroliraju teren, kopaju prokope i gaze preko pola metra dubokih naslaga čađe', kaže Prizmić za tportal.

Ova služba, kojoj u primarnom opisu posla ne stoji gašenje požara, nego traganje i spašavanje na nepristupačnim terenima, promptno se organizirala: uspostavili su svoj stožer u Žrnovnici, koji je koordinirao ljude na terenu, dok je drugi stožer u Splitu bio zadužen za logistiku. Sve, dakako, u suradnji s vatrogasnim zapovjednikom.

'Angažirali smo svojih petnaest vozila, od kojih su se dva nažalost pokvarila, podigli smo dron, a vrlo brzo smo se snašli oko opreme: dio brentača posudili smo od Park-šume Marjan, dio od Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a obratili smo se i Šumariji u Sinju. Uskoro smo imali ukupno sedamdeset brentača i dvadesetak metalnih metli za gašenje, motorne pile i sve ostalo', opisuje Prizmić.

HGSS ima vrlo precizan sustav mobilizacije i zapovijedanja, opremljen je radiovezom i tako je vatrogascima predstavljao vrlo korisnu snagu - poslani su na petnaestak lokacija, na kojima su mnogim HGSS-ovcima doslovno izgorjeli potplati na gojzericama, no prednosti timskog rada posebno su došle do izražaja prilikom probijanja do ugroženih stanovnika i njihove evakuacije. Bili su i produžena ruka hitne pomoći.

'Osim što ozbiljno radimo svoj posao, itekako možemo biti raspoloživ resurs i nadopuna na koju treba računati: vrlo brzo mogli smo dovesti još 200 do 300 ljudi iz drugih dijelova Hrvatske, a imamo i 350 planinara pričuvnika s potrebnom opremom. Apeliram na to da dobro promislimo sada kada gradimo sustav civilne zaštite: u cijeloj Europi on se bazira upravo na organizacijama poput dobrovoljnih vatrogasnih društava, HGSS-a, Crvenog križa i lokalnih komunalnih službi.

Prošlotjedni događaji su pokazali da ove organizacije moraju pojačati svoje kapacitete - civilnu zaštitu ne smiju činiti neorganizirani građani ili neki novi, paralelni sustav ljudi plaćenih da čekaju hoće li se dogoditi nešto, nego upravo strukture koje se već dobro poznaju i dobro surađuju na terenu. Sve građane koji su se voljni priključiti treba usmjeriti u tom smjeru', upozorava Prizmić.