dekanica s misijom

Dubravka Hrabar: Nesuđena liječnica koja je u fokusu drame s mjerenjem obitelji

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 30.09.2017 12:24
  • Objavljeno 29.09.2017 u 20:10
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Montaža: N. Bučević/tportal

Dubravka Hrabar, aktualna dekanica Pravnog fakulteta u Zagrebu, već godinama slovi kao perjanica kršćanske desnice u Hrvatskoj jer bespoštedno ulaže svoja profesionalna znanja u institucionalizaciju tzv. tradicionalnih vrijednosti kroz nacionalno zakonodavstvo. U fokusu javnosti sada se našla zbog angažmana u Radnoj skupini koja je izradila nacrt prijedloga Obiteljskog zakona, naprasno povučenog iz javne rasprave zbog sporne definicije obitelji

Dekanica Hrabar poznata je i kao suradnica udruge U ime obitelji, koja je na Ustavnom sudu srušila Obiteljski zakon iz radionice Milanke Opačić (SDP), bivše ministrice socijalne politike i mladih. Opačić je javno prozvala Dubravku Hrabar, inače vanjsku znanstvenu savjetnicu Ustavnog suda, da je i prije donošenja tog zakona zaprijetila da će učiniti sve da ga sruši. Nedugo potom, Hrabar je postala dekanicom Pravnog fakulteta u Zagrebu. 

Pamte se i njezini javni nastupi u kojima se zalagala za ustavnu definiciju braka kao zajednice muškarca i žene, izborenu referendumom iz 2013. kada je dvije trećine glasača - uz izlaznost od 37,9 posto - potvrdilo da želi takvu odredbu u Ustavu. 

'Ponajprije, ovaj je referendum, kao prvi narodni referendum pokazao da narod razmišlja. Pokazao je i da hrvatsko društvo njeguje tradicionalne vrijednosti, da mu je stalo do trajnih vrijednosti i da brak zbog njegove biološke komponente smatra temeljem obitelji', kazala je Hrabar u razgovoru za narod.hr, portal udruge U ime obitelji.

Potužila se tada da je volja naroda zaobiđena Zakonom o životnom partnerstvu koji se, prema njezinim riječima, 'narugao' braku, davši ista prava partnerima, iako ne nazivajući tu zajednicu brakom. 'Usprkos tomu, dojam je da je iz sramežljive i uplašene većine ljudi nestao strah da progovore onako kako misle, da tmina koja nas je natkrilila nestaje', izjavila je Hrabar.

  • +7
  • +4

Sva lica Dubravke Hrabar

Izvor: Pixsell / Autor: Anto Magzan

U sudskom sporu kojeg je vodila s još uvijek aktualnom pravobraniteljicom za djecu Ivanom Milas Klarić, koja je radila na srušenom Obiteljskom zakonu, Milas Klarić tužila je svoju bivšu mentoricu Hrabar zbog mobbinga, a Općinski sud u Zagrebu uvažio je tužbu i dodijelio Milas Klarić odštetu od 200 tisuća kuna na račun Pravnog fakulteta. Sud je presudio da je Hrabar povrijedila osobno i profesionalno dostojanstvo Ivane Milas Klarić neželjenim i uznemirujućim postupcima, a tu prvostupanjsku i nepravomoćnu presudu preinačio je Županijski sud u Zagrebu, čijom je odlukom utvrđeno da mobbinga nije bilo.

Nakon toga, Milas Klarić pokrenula je i revizijski postupak pred Vrhovnim sudom RH i izgubila ga u ožujku ove godine, a izgubila je i spor na Ustavnom sudu, koji je svojim rješenjem iz srpnja njezinu tužbu odbacio.

U srednjoškolskim danima Dubravka Hrabar razmišljala je o studiju medicine s obzirom na to da su joj mnogi u obitelji bili liječnici, no slučaj je htio da joj u ruke dospije knjiga 'Rimsko pravo'. Oduševljena knjigom, odlučila se za studij prava.

Dubravka Hrabar o knjizi o DNA

Autor: youtube

'Pravda – pravo – pomak prema boljem. Za vrijeme studija nisam uopće imala predodžbu što ću raditi, čime ću se baviti. Znala sam samo da želim biti pravnica, inklinirala sam više prema privatnopravnim kolegijima. Pravo sam negdje na kraju studija shvatila kao bitno sredstvo utjecaja na društvena zbivanja i na postignuće ideal-tipskog obrasca života', rekla je Hrabar prije dvije godine, u intervjuu za znanstveni časopis Pravnik

U njezinoj biografiji, objavljenoj na stranicama Pravnog fakulteta, stoji da je rođena 31. srpnja 1956. godine u Trogiru. Osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju završila u Zagrebu 1975. godine, a na Pravnom fakultetu zagrebačkog Sveučilišta diplomirala je četiri godine kasnije. Sudeći po raspoloživim podacima, uz kratko sudačko pripravništvo na Općinskom sudu u Zagrebu, cijeli svoj profesionalni vijek provela je na istoj visokoškolskoj instituciji smještenoj na netom preimenovanom Trgu Republike Hrvatske u srcu hrvatske metropole. 

Bila je stručni suradnik u Institutu za međunarodno pravo i međunarodne odnose Pravnog fakulteta, gdje je i magistrirala 1986. godine s radom 'Oblik oporuke u međunarodnom privatnom pravu'. Za asistenta na predmetu Porodično pravo izabrana je 1987. te  ponovno 1991. godine, kad je doktorirala s disertacijom 'Prava djece u porodičnim odnosima'. 

Za znanstvenog suradnika i docenta na predmetu Obiteljsko pravo izabrana je 1992., a 1997. u zvanje izvanrednog profesora, dok je u zvanje redovitog profesora i znanstvenog savjetnika izabrana 2001. godine. Tada je postala predstojnica Zavoda za građanskopravne znanosti i obiteljsko pravo, a na toj funkciji bila je punih deset godina. U međuvremenu, 1998. godine, postala je predstojnicom Katedre za obiteljsko pravo, te je 2011. osnovala je i vodi Sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij Prava djece.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!