NEPOTREBNI 'HITNI RADOVI' HRVATSKIH VODA

Drži se mađarska pruga kod Velikog Pažuta

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 10.11.2011 16:20
  • Objavljeno 10.11.2011 u 07:00
Veliki Pazut

Veliki Pazut

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Još u srpnju 2008. godine Hrvatske vode tvrdile su kako je potrebno hitno izvršiti radove na ušću Mure u Dravu, zaštićenom području prirode, kako ne bi došlo do urušavanja dijela jedne pruge u Mađarskoj. Sada, oko tri i pol godine kasnije, Mađari nisu izvijestili o urušavanju svoje pruge, a Posebni zoološki rezervat Veliki Pažut još uvijek je čitav

U Ministarstvu kulture tportalu su rekli da će Hrvatske vode još neko, neodređeno vrijeme pričekati na njihov odgovor o, takozvanom, 'prevladavajućem javnom interesu', kojim HV opravdavaju radove kanaliziranja toka rijeke Mure.

'Ministarstvo kulture do daljnjega ne donosi odluku o prevladavajućem javnom interesu sukladno zakonu', saznali smo od Ivane Krušec, glasnogovornice Ministarstva kulture, u okviru kojega djeluje Uprava za zaštitu prirode.

Ministarstvo se već izjasnilo da bi projekt prokopa kinete na ušću Mure devastirao tri zaštićena dijela prirode uvrštena u ekološku mrežu - Veliki Pažut, 'šire područje Drave' i 'gornji tok Drave', nedaleko od Legrada. Zbog zaštite dijela obale od erozije na mađarskoj strani, Hrvatske vode tražile su dopuštenje za radove utvrđivanja obala Mure, usmjeravanje toka, prokapanje riječnog otoka od 40 metara, sječu dijela šume i izgradnju dva riječna pera. Ali uprava zaštite prirode zahtjev je odbila jer bi se devastacijom navedena tri područja ugrozilo jedno od posljednjih staništa na kojima postoji biljna zajednica predalpskih vrbika koju čine zaštićeni i rijetki kebrač i sivkasta vrba. Također, hranilišta male i crvenokljune čigre, dvije rijetke zaštićene vrste ptica, dodatni su razlozi za očuvanje prostora u izvornom obliku.

U Ministarstvu potvrđuju da su se nevladine organizacije u nekoliko navrata usprotivile ovim namjerama Hrvatskih voda, a pisali su Europskoj komisiji i Delegaciji EU u Hrvatskoj.

'U svojoj predstavci nevladine udruge izrazile su zabrinutost zbog, kako navode, manjka interesa upravljačke strukture za vodno gospodarstvo u Hrvatskoj da implementira održivo upravljanje rijekama, što je u skladu s hrvatskim i EU propisima i politikom te međunarodnim standardima. S obzirom na navedeni kontekst, Ministarstvo kulture do daljnjega ne donosi odluku o prevladavajućem javnom interesu sukladno zakonu', izvijestila je Krušec.

U međuvremenu, Goran Šafarek, biolog iz udruge Baobab, prati događanja na ušću Mure. 'Mađarsko pero lagano erodira otok na ušću, ali nikako ne postoje ogromne potrebe za 'neophodnim' i 'neodgodivim' hrvatskim 'zaštitnim' radovima', ocijenio je.

S mađarske strane, u prosincu 2010. godine, izgrađena je jedna pregrada koja usmjerava maticu Mure prema hrvatskoj obali, što je potopilo plažu Halazs Csarda kod Legrada.

Šafarek smatra da je stanovništvo okolnih sela, oko Legrada, ogorčeno i na Mađare i na Hrvate. 'Sigurno će biti spremni zaštititi svoj dragulj, ušće Mure u Dravu, hrvatsku Amazonu. Ponavljam još jednom, hrvatsko vodno gospodarstvo je zastarjelo, vrlo daleko od modernog upravljanja vodama. Nastaju ogromne štete, kako u okolišu, tako i gospodarstvu. Troše se ogromni novci na nepotrebne radove van naselja i industrije', ustvrdio je Šafarek.

U udrugama su ipak zabrinuti da bi nedavne izmjene Zakona o vodama mogle ubrzati ovakve postupke, na štetu zaštite prirode. Izmjene tog zakona, najvažnijeg za upravljanje rijekama, dozvoljava državnom vodopravnom inspektoru da u hitnom postupku naređuje radove na vodotocima, što bi moglo značiti obilazak procedure o ocjeni zahvata na okoliš i prirodu. Tibor Mikuška, iz Hrvatskog društva za zaštitu prirode, danas je u izjavi za HRT Radio Osijek rekao da će za sve takve slučajeve inspektora prijavljivati sudovima. 'Na sudu će morati dokazati opravdanost svoje odluke', rekao je Mikuška

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi