INTERVJU: IVO BALDASAR

'Dosta je cirkusa i upravljanja gradom s jahta i kavana'

18.04.2013 u 15:38

Bionic
Reading

Nakon što se u proteklih nekoliko tjedana više puta našao na udaru političkih suparnika i dijela lokalnih medija, SDP-ov kandidat na idućim lokalnim izborima za splitskog gradonačelnika Ivo Baldasar u razgovoru za tportal kazao je što misli o tome te najavio odlučan odmak od takve kampanje

Način na koji se o vama govori u posljednje vrijeme, primjerice, u splitskom dnevnom listu, sada već ima razmjere sustavne kampanje u predizborne svrhe. Kakav je vaš stav o tome?

Već u ranoj fazi kampanje počelo se na političke konkurente ići dosta prljavo. Nisam sasvim iznenađen takvim početkom, ali jesam intenzitetom i načinom. Prljava kampanja me ne zanima, ali ću na objede i laži odgovoriti. Kada vas u Splitu 'uvate u đir', najbolji je odgovor 'pila naopako'. U mom timu se šalimo da ću, ako postanem gradonačelnik, umjesto na kavu, sve svoje kritičare, urednike, kolumniste i političke rivale pozvati na manistru sa šalšom. Šalu na stranu, unatoč nekim neugodnim optužbama pojedinih medija, ja sam i dalje otvoren za komunikaciju. Tako će biti i u slučaju da pobijedim na izborima. Planiram komunicirati s javnošću i s medijima onako kako se to radi u uređenim demokracijama, imat ćemo redovite susrete s novinarima, mene neće trebati tražiti po splitskim kafićima.

Jasno je da će i dalje biti niskih udaraca i pokušaja da se skrene fokus s bitnih pitanja. Za sada je rasprava na razini optužbi, nagađanja i spekulacija, vrte se najrazličitiji scenariji i teorije, a Split u međuvremenu tone u probleme. Vrijeme je da se konačno počnemo baviti bitnim stvarima.

Kako vidite nastavak kampanje?

Kampanja će očito biti žestoka, što je dobro ako će to značiti da će se kandidati boriti argumentima, a ne podmetanjima na osobnoj ili ideološkoj razini. Ali, nažalost, već sada je jasno da će takve marginalne teme i dalje puniti medije, osobito dok se konačno ne isprofiliraju službeni kandidati i programi. Tada bi stvari trebale biti puno jasnije.

Zašto niste dali svoj glas za Hajduk u Gradskom vijeću?

Prije svega, ovdje se ne radi o glasu za Hajduk, odnosno protiv Hajduka i to je svakome razumnom jasno. Nažalost, Hajduk je u mandatu HDZ-a i HGS-a doveden u katastrofalnu situaciju i na sam rub bankrota. Dignuti ruku za kredit dugoročno ne rješava problem Hajduka. Oni isti koji su ga upropastili sada mašu šalom Hajduka i to je čisto manipuliranje i licemjerstvo. Na temu Hajduka se u Gradskom vijeću pošto-poto htjelo odgovornost za loš rad u klubu i financijski debakl prebaciti na sve političke stranke u gradu. Na takvu podlu ucjenu i podvalu nismo mogli pristati.

Budući gradonačelnik morat će odlučivati racionalno o svakoj bitnoj temi koja se tiče grada, ako doista želi rješavati probleme i nuditi rješenja koja nisu samo trenutačno mazanje očiju javnosti. Hajduk nije iznimka, ma koliko svi mi emotivno bili vezani uz njega.

Tko će biti vaš najveći rival na lokalnim izborima za gradonačelnika?

Za sada je jedino evidentno da bi mogla zavladati prava inflacija kandidata, iako još svi kalkuliraju i još uvijek je nepoznato tko će se na koncu uistinu kandidirati. Tko god se kandidirao, morat će dati odgovore kako izvući Split iz duboke gospodarske krize i društvene apatije i vrlo rado ću se sa svakim ozbiljnim protukandidatom sučeliti na ovim temama. Splitu ne treba mesija, već operativac koji će zasukati rukave i raditi 24 sata u interesu grada i građana. Dosta je estradizacije, cirkusa i upravljanja gradom s jahta i kavana. Vrijeme je za ozbiljnog gradonačenika koji zna i može pomoći gradu da konačno razvije sve svoje ogromne potencijale.

Što mislite kakvu situaciju ćete zateći u Banovini ako postanete gradonačelnik?

Teško mi je točno reći dok nemam potpuni uvid, ali sigurno je da je situacija vrlo ozbiljna. Split je u financijskom i organizacijskom rasulu i nastavak takvog trenda definitivno bi doveo u pitanje funkcioniranje drugog grada u državi. Zna se iznos ispod kojega Grad ne može ići. Split je na korak do dna i zato je krajnje vrijeme za odlučne poteze i racionalne mjere.

Što onda može izvući Split?

Najveća perspektiva za spas Splita jest turizam, ali i građevinarstvo. Razvoj i unaprjeđenje turizma definitivno je šansa da zaustavimo ovaj padajući trend u gospodarstvu. Ali naravno, ne ovakav turizam kakav imamo posljednjih desetak godina. Sve što se dogodilo pozitivno u gradu rezultat je stihije, privatne inicijative građana, slučajnosti i iznenađujeg utjecaja društvenih mreža u smislu promocije destinacije. I kruzerski turizam se Splitu isključivo dogodio kao rezultat poslovne inicijative dviju dubrovačkih tvrtki, Atlasa i Elitea, a ne neke promišljene i sustavne strategije.

Bitno je pokrenuti nekoliko ključnih tzv. gradskih projekata, tu prije svega mislim na projekt istočne obale koji bi pokrenuo novi ciklus razvoja gradnje i građevinarstva u Splitu, prvenstveno vezan za turizam.

Kako konkretno Grad može utjecati da provođenje nove strategije turizma?

Prvi potez koji mogu najaviti jest osnivanje tvrtke za destinacijski menadžment grada Splita, tvrtke koja će moći organizacijski i financijski odgovoriti na izazov iskoraka Splita kao turističke destinacije. Nakon početnog uspješnog razvoja, ta gradska tvrtka bi mogla nakon nekoliko godina biti ponuđena na tržište i privatizirana. Po mom mišljenju, za početak snažan impuls može biti budžet Turističke zajednice Split, oko sedam milijuna kuna godišnje, kojim bi ta novoosnovana gradska tvrtka gurnula splitski turizam u željenom pravcu.

Split trenutačno nema potrebne hotelske kapacitete za iskorak grada u kongresnu i cjelogodišnju turističku destinaciju. Jako se puno izgubilo kašnjenjem dovršetka izgradnje hotela Marjan Hilton i to bi trebalo što brže riješiti, ma tko bio vlasnik. Bit će potrebno i izgraditi kongresni centar na istočnoj obali gradske luke. I taj projekt je zastao i izgubljeno je dragocijeno vrijeme. No barem se krenulo u realizaciju projekta proširenja vanjskih vezova gradske luke, što će unaprijediti kvalitetu i financijske rezultate kruzerskog turizma. Pri tome treba imati na umu održivost tog segmenta turizma, s obzirom na prostorne mogućnosti grada.

Ima li ikakve mogućnosti za reindustrijalizaciju?

Jedina mogućnost nekog oblika reindustrijalizacije bila bi moguća na prostoru sadašnjeg odlagališta Karepovac, pod uvjetom da se sanira. Što se tiče škvera, u tom smislu Grad nema presudan utjecaj, ali sigurno da ćemo biti puno aktivniji u smislu pomoći i rješavanja ovog velikog problema, naravno, u suradnji s Vladom.