Koliko je slobodna plovidba Hormuškim tjesnacem važna za globalno gospodarstvo pokazalo se svega nekoliko sati nakon potpisivanja sporazuma. Tri supertankera pod saudijskom zastavom, koja su prevozila šest milijuna barela sirove nafte, neometano su prošla tim strateški ključnim pomorskim pravcem.

Prema riječima Gorana Bandova sa Sveučilišta u Zagrebu, riječ je prije svega o okvirnom dokumentu koji bi tek trebao otvoriti put prema konačnom dogovoru. ‘Ovo je puno više sporazum o primirju, a puno manje sporazum o miru’, istaknuo je.

'Bitno je da se razgovara'

Sporazum obuhvaća širok raspon pitanja – od prekida sukoba u Iranu i Libanonu do ukidanja blokade iranskih luka i ponovne uspostave prometa kroz Hormuški tjesnac.

‘Rok je 60 dana da se dođe do konačnog sporazuma, ali ako bude potrebe, mogu se usuglasiti da to traje i duže. Bitno je da se razgovara i to je izvrstan korak naprijed’, rekao je Bandov.

No upravo je razdoblje predviđeno za završetak pregovora razlog najvećeg opreza među stručnjacima.

Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković smatra da američki predsjednik Donald Trump ima snažan politički motiv za postizanje dogovora uoči izbora za Kongres. ‘Ovo je prvi put u povijesti ratovanja na Bliskom istoku da navodni pobjednik plaća navodno poraženom 300 milijardi dolara u vidu fonda za razvoj Irana. Što je s ratnom štetom u Kuvajtu, Bahreinu, Emiratima?’, rekao je.

Dodaje kako će pregovori o konačnom sporazumu započeti tek kada budu osigurana jamstva za provedbu članaka 4, 5, 10 i 11. ‘Sve to u situaciji kad nitko ne zna hoće li Hezbolah izvesti napad na sjeverni Izrael pa će Netanyahu uzvratiti po Libanonu, da bi Iran rekao da to tako ne ide i da opet blokira Hormuz’, rekao je Tadić, upozorivši da će idućih 60 dana biti iznimno neizvjesno razdoblje.

'Nemoguće je ovo završiti u 60 dana'

Njegov je zaključak da je zadani rok teško ostvariv. ‘Toliko su kompleksne teme da je to nemoguće završiti u 60 dana’, rekao je. Posebno ističe da su Izrael i pitanje iranskog nuklearnog programa ostali po strani. ‘Izrael je gurnut u stranu i sveden na proxy SAD-a, i najvažnije iranski nuklearni program uopće nije tema, to se ostavlja za neka buduća dogovaranja. Sad je cilj samo otvoriti Hormuz’, dodao je Tadić.

Gordan Akrap, izvanredni profesor i prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti ‘Dr. Franjo Tuđman’, smatra da bez sigurnosnih jamstava nema izgleda za izraelsko povlačenje iz južnog Libanona. ‘Ne postoji ni politička ni vojna sila koja će natjerati Izrael da se povuče nazad u svoje granice bez jamstva da će Hezbolah biti razoružan i da će prestati biti vojna sila.’

Istodobno, pozitivnim ocjenjuje promjene unutar iranskog političkog prostora. ‘Vidim pomak u tome da danas imamo razgovore sa strujom unutar Irana koja je sklonija materijalizmu nego ideologiji i idealizmu’, poručio je.

Rat je samo učvrstio režim

Bandov upozorava da je ishod sukoba dodatno učvrstio iranski režim. ‘Tamo očigledno postoji dosta raslojavanja, ali je Revolucionarna garda preuzela izrazito značajnu ulogu što je dugoročno opasno za mir i stabilnost u regiji i sigurno će proxyji (posrednici) dobiti dodatni zamah, prvenstveno Hezbolah, ali on nije jedini. Već sad je Hezbolah tražio da se drugačije poslože stvari u Libanonu’, ustvrdio je.

Tadić pak smatra da memorandum u suštini vraća odnose na stanje prije početka sukoba. 'Uspjeh pregovora i memoranduma je vraćanje stanja na razdoblje prije početka rata, to je doista bizarno’, kazao je.

Akrap ocjenjuje da su vojne operacije ipak proizvele određene rezultate. ‘Vidi se da je iranski nuklearni program bitno degradiran. Iranska vojna moć je degradirana. Iranska revolucionarna garda je i prije obnašala vlast’, rekao je, dodavši da je sporazum oblikovan tako da obje strane domaćoj javnosti mogu predstaviti ishod kao vlastitu pobjedu.

Ni on ne očekuje brz završetak pregovora

‘Kad jednog dana dođe do obnove Irana, bit će mnogo zainteresiranih privatnih korporacija koje će htjeti sudjelovati. Kad se razgovara o 300 milijardi, vjerujem da se razgovara o tim projektima. Jako smo daleko od mira, tih 60 dana nije stvarni okvir, vjerojatno će se razgovarati puno duže’, rekao je Bandov.

Jedno od otvorenih pitanja ostaje budućnost plovidbe kroz Hormuški tjesnac. Prije rata prolaz je bio potpuno slobodan, no Iran sada razmatra mogućnost uvođenja naknada. ‘Moguće je da će se tu ići u pregovore’, rekao je Bandov.

Tadić smatra da će Iran tijekom prijelaznog razdoblja omogućiti besplatan prolaz komercijalnim brodovima. ‘Iran će poduzeti sve što je moguće za siguran prolaz komercijalnih plovila bez naknade samo 60 dana, nakon čega će se početi naplaćivati vozarina.’

Posljedice ne pogađaju samo naftu i plin

Upozorava da posljedice poremećaja ne pogađaju samo energetski sektor. ‘Nije samo riječ o nafti i plinu. Iz Perzijskog zaljeva izlazi trećina svjetskog kapaciteta umjetnih gnojiva, trećina svjetske proizvodnje helija, izlaze baze za lijekove i plastične proizvode. Da ti brodovi sad krenu, gospodarstvo će se stabilizirati tek u drugoj polovici 2028. Poremećaj je ogroman’, istaknuo je.

Akrap vjeruje da će države Perzijskog zaljeva nastojati smanjiti ovisnost o Hormuškom tjesnacu ulaganjem u nove prometne i energetske koridore. Smatra da će se gradnjom novih plinovoda, naftovoda i željezničkih pravaca pokušati izbjeći ponavljanje slične krize.