Američka liječnica Monica Ghandi, profesorica medicine na Sveučilištu Kalifornija u San Franciscu te direktorica UCSF Centra za istraživanje AIDS-a, objavila je u medicinskom časopisu New England Journal of Medicine najnovija saznanja do kojih je došao njen znanstveni tim.

Pojednostavljeno, nošenje zaštitnih maski pomaže i osobi koja ih nosi, a pomaže i u variolaciji, generiranju imuniteta te sporijem širenju virusa u iščekivanju cjepiva. Vijest je na svojim stranicama objavio Infektološki glasnik Hrvatskog društva za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora. Prenosimo je u cijelosti:

Prema hipotezi, univerzalno nošenje maski moglo bi smanjiti težinu bolesti i osigurati to da većina novih infekcija budu asimptomatske. Ovakav učinak maski doveo bi do vrste variolacije i generiranja imuniteta te sporijeg širenja virusa u iščekivanju cjepiva (variolacija je bio proces u kojem je ljudima inokulirana mala količina tekućine iz vezikula zaraženih velikim boginjama kako bi se izazvala blaga klinička slika i generirao imunitet – praksa koja se provodila dok nije proizvedeno cjepivo protiv velikih boginja koje ih je konačno istrijebilo).

Ideja je nastala u ožujku, kada je objavljeno da je izlučivanje virusa iz nosa i usta presimptomatskih i asimptomatskih bolesnika ekvivalentno onom u simptomatskih bolesnika.

Dosadašnja iskustva, uglavnom u Aziji, pokazala su snažnu povezanost između nošenja maski u javnosti i kontrole pandemije (u prethodnoj pandemiji SARS-a 2003. godine). Nedavni podaci iz Bostona ukazuju na smanjenje učestalosti infekcije SARS-CoV-2-om među zdravstvenim radnicima nakon uvođenja univerzalnog nošenja maski u bolnicama. Dugostojeća teorija virusne patogeneze proporcionalno povezuje inokulum unesenog virusa s težinom bolesti, a velike količine unesenog virusa mogu preopteretiti urođeni imunološki sustav i pogoršati težinu bolesti.

Stoga proizlazi da nošenje maski djeluje ne samo na smanjenje izlučivanja virusa u okolinu i smanjenje prenošenja zaraze, već štiti i nositelja maske jer, ovisno o tipu maske, ograničava kapljični prijenos, smanjuje inokulum virusa i time utječe na kliničku sliku oboljelog (čak i 'najslabija maska', koja ne sprečava prolaz virusnih čestica, smanjuje izloženost kapljicama iz respiratornog sustava kliconoša).

Prethodna procjena asimptomatskih infekcija SARS-CoV-2 iznosila je 40 posto (u srpnju 2020.), ali u okolnostima univerzalnog nošenja maske u nekim slučajevima primijećeno je da je postotak asimptomatskih infekcija čak 80 posto i više. Zemlje koje su prihvatile politiku univerzalnog nošenja maski imaju bolje rezultate u pogledu teških oblika Covida-19 i smrtnosti, što sugerira trend smanjenja simptomatskih i povećanja asimptomatskih infekcija. Zbog visoke zaraznosti širenje SARS-CoV-2 ne može se kontrolirati samo na temelju nadzora simptomatskih bolesnika, čak i u regijama sa strogim mjerama kontrole.

Zaključno se može reći da javnozdravstveni cilj nije samo prevencija bolesti, već smanjenje težine bolesti i povećanje postotka blago oboljelih i asimptomatskih bolesnika. Univerzalno nošenje maski smanjuje virusni inokulum i povećava postotak zaraženih koji bi ostali asimptomatski.