Odluka Europske komisije da odgodi donošenje preporuke o otvaranju pregovora o članstvu s Bosnom i Hercegovinom dok ona ne ostvari napredak u dosezanju kriterija na kojima inzistira Unija dočekana je u BiH uz različite reakcije - od optimizma zbog minimalnog napretka do razočarenja zbog blokada
"Ništa od pomaka za sada", piše čitani portal Klix prenoseći riječi predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koja je u Bruxellesu tijekom dana kazala kako vrata za pregovore s BiH "ostaju širom otvorena", no formalna odluka o tome može se očekivati tek nakon što BiH dosegne nužni stupanj usklađenosti s kriterijima EU.
Portal "Dnevnog avaza" također ističe kako je Komisija spremna preporučiti pregovore nakon što se ispune uvjeti, a nova procjena postignuća može se očekivati u ožujku 2024. godine.
Banjolučke "Nezavisne novine" na svojoj mrežnoj stranici pak ističu kako je Von der Leyen krivicu za zastoj u otvaranju pregovora adresirala na vlasti Republike Srpske, koje u Bruxellesu smatraju odgovornima zbog donošenja niza protuustavnih odluka, uključujući tu restriktivne zakone kojima ograničavaju slobodu govora i medija, što je izravno protivno paketu reformskih prioriteta koji su definirani još 2019.
vezane vijesti
No čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, koji je i potaknuo usvajanje takvih zakona, ne vidi svoju odgovornost. On je na društvenoj mreži X ustvrdio kako je za zastoj zapravo kriva Europska unija koja je "propustila svoju šansu".
"Očekivali smo bezuvjetnu preporuku za otvaranje pregovora i zeleno svjetlo da, bez obzira na sve nesigurnosti u vezi s budućnosti EU i proširenjem, krenemo s pravim poslom organiziranja i vođenja pregovora. Ali razumijem i Europsku komisiju, koja se zadnjih tjedana našla pod takvim pritiskom i udarom od onih koji su protiv dejtonske BiH i svega što mi radimo", napisao je Dodik.
Po njegovu tumačenju zalaganje za vladavinu prava na kojemu inzistira EU zapravo znači potrebu da se zatvori Ured visokog predstavnika (OHR) i stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH.
"Ako je ovo cilj Europske komisije, onda smo na istom putu. Ako nije, onda su jasne spekulacije i tako visokog tijela i potvrda lažnog zalaganja za suverenitet BiH", zaključio je Dodik koji je ranije blokirao usvajanje dodatnih reformskih zakona u parlamentu BiH ultimativno tražeći da sjedište prizivnog odjela Suda BiH bude u Banjoj Luci, a ne u Istočnom Sarajevu, što podržava Delegacija EU u BiH.
Za zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu parlamenta BiH Sašu Magazinovića odgoda preporuke za početak pregovora zapravo predstavlja znak uspjeha.
"Uspjeli smo! Dobar znak za Bosnu i Hercegovinu! Radili smo i radimo s velikom energijom da se naša zemlja pozicionira tamo gdje pripada, gdje će biti sigurna i bolja za sve naše ljude", stoji u Magazinovićevoj reakciji objavljenoj na društvenoj mreži Facebook. Njegova je poruka kako u EU može ući samo cijela BiH pa svi na tome trebaju raditi.
BiH je zahtjev za odobravanje kandidatskog statusa podnijela 2016. ali joj je odobren tek u prosincu 2022. i to zbog procjene Europske unije da je zbog ruske agresije na Ukrajinu potrebno ubrzati i ojačati proces proširenja. Europska je komisija još 2019. definirala 14 prioriteta u provedbi reformi za BiH, no vlasti u toj zemlji sve do ove godine na tom planu nisu učinile ništa. Tek je sredinom ove godine u parlamentu usvojeno pet zakona koji se mogu smatrati dijelom tog reformskog paketa, a zbog blokada iz RS-a u listopadu je ponovno došlo do zastoja u usvajanju dodatnih reformskih zakona.
