Već na početku zasjedanja gotovo su svi saborski  klubovi zatražili stanku kako bi i sami prosvjedovali zbog uvrštavanja ZOR-a na dnevni red rasprave.

'Upozoravali smo da se ovo ne stavlja na dnevni red. Neprimjereno je da se od Sabora traži arbitriranje u sporu gdje je trebalo doći do dogovora, a ne nasilno isforsirati dogovor', rekao je Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista.

Podsjetivši da je HDSSB zatražio odgodu rasprave o ZOR-u, stanku je zatražio i Josip Salapić, a zahtjevu se pridružio i Klub zastupnika HDZ-a.

'S obzirom da nema socijalnog dijaloga i s obzirom na tešku socijalnu situaciju, a i osnovo pitanje hoće li ovakav zakon išta značiti, tražimo da se rasprava o Zakonu odgodi', rekao je Ivan Šuker.

Stanku su zatražili i Jadranka Kosor, HNS-ova Nada Turina Đurić te SDSS-ov Milorad Pupovac.

'O ovoj prevažnoj temi trebalo se još razgovarati. Sabor ne smije preuzeti odgovornost', rekao je Pupovac.

Stanke, ali povodom druge teme zatražili su pak nezavisni zastupnik Damir Kajin i HSU-ov Silvano Hrelja, koji su zabrinuti zbog situacije u rovinjskoj Mirni.

Oporba traži odgodu rasprave

Nakon stanke Lesar je podsjetio na riječi premijera Zorana Milanovića koji je prije nekoliko godina kazao da se ZOR može mijenjati samo nakon dugotrajnih pregovora, a ne na silu i preko noći. Dodao je Lesar kako je Milanović još na početku mandata govorio da se ZOR neće mijenjati. 'Nitko nije dao odgovor, ako izmjena ZOR-a nije bila dio programa, zašto danas taj 'duboki društveni ugovor' bez dogovora sa socijalnim partnerima mora biti na dnevnom redu. Da li zbog zahtjeva neoliberalnih političara, analitičara ili bankara? Mi u Saboru sada moramo biti arbitri nesporazuma, zahtjeva ekonomskih analitičara, političara i bankara. Zahtjevi tih grupacija su doveli do ovakvog prijedloga Zakona o radu. Neka vladajuća većina sama donese ovaj zakon i preuzme odgovornost', rekao je Lesar.

Da se rasprava odgodi, zatražio je HDSSB-ov Josip Salapić, podsjetivši da se Milanović sa sindikatima sastao samo dva puta, a da je ministar socijalni dijalog prekinuo još prošle godine. 'Zaboravili ste razgovarati s narodom. Vi ste nas doveli, Milanoviću i Mrsiću, da moramo ovako govoriti', rekao je Salapić.

'Kad se malo udaljite od Zakona i predloženih izmjena, odnosno predloženog Zakona o radu, onda vidite da je prijepor zapravo oko tri-četiri glavne stvari. Nemoguće je da nije moguće oko toga postići neku vrstu dogovora. Kako se to postiže? Dugotrajnim pregovorima', kazala je nezavisna zastupnica Jadranka Kosor koja je također pozvala premijera Milanovića da sjedne za stol sa sindikatima.

Na dijalog je pozvao i SDSS-ov Milorad Pupovac, koji je rekao da raspravu o ZOR-u u ovom trenutku ne može podržati. 'Ali možemo podržati dijalog između vas ministra i sindikata. Sporna mjesta, a ima ih nekoliko u ovom zakonu, i kod agencija i kod radnog vremena, traže razgovor. Sabor ne može biti taj koji će biti protiv razgovora. Moje uvjerenje kao socijalista traži od mene da vas pozivam na razgovor, tko ga neće, taj će biti neodgovoran. U ovoj preosjetljivoj stvari ne možemo dopustiti bez dijaloga. Ne može argument MMF-a biti veće Sveto pismo od prava ljudi', rekao je Pupovac.

Na odgodu rasprave i dijalog pozvao je i HDZ-ov Ivan Šuker. 'Možda bi danas bilo nekako vjerodostojnije da na tablicama piše 'stop nasilju nad socijalnim dijalogom' jer očigledno se u Hrvatskoj događa nasilje nad socijalnim dijalogom. I nikako ne mogu zaboraviti, mislim da je to bio lipanj 2010. kada se trčalo potpisati i dati za pravo tim sindikatima za nekakvu izmjenu Zakona o radu. Ti isti ljudi su i danas na čelu sindikata, ja ne znam da li su se promijenili jedan ili dva. Tada je rečeno da nitko neće dirati u prava radnika, da nitko neće mijenjati Zakon o radu i niz drugih stvari. Što se promijenilo u odnosu na početak 2012?', rekao je Šuker.

Strane institucije rekle su za Hrvatsku da ima rigidno radno gospodarstvo i da mora sve privatizirati, kazao je Šuker, zapitavši je li to baš i mora biti tako. 'Da li je u ovom trenutku u Hrvatskoj daleko bitnije da se stvore preduvjeti da se od ovih 385 tisuća ljudi s burze bar njih 120, 130 makne, ili je daleko bitnije da se neke sitne stvari ugase, zapravo ugrade u Zakon o radu? Pa, iskreno govoreći, u ovim teškim gospodarskim trenucima neće značiti ništa i neće promijeniti ništa. Da li je Zakon o radu nešto što smanjuje konkurentnost hrvatskog gospodarstva ili je to kamatna stopa od 6, 7 ili 8 posto? Ja vas uvjeravam da je to kamatna stopa od 6, 7 ili 8 posto. Zakon o radu tu nije uopće bitan', rekao je Šuker.

U obranu Vlade stala je HNS-ova Nada Turina Đurić, rekavši da razumije sindikalne zahtjeve, ali da dizanje tenzija u ovom trenutku nije razumno. 'Imamo vremena za razgovor, imamo vremena za prijedloge i pozivam sindikate da u tom smislu budu konstruktivni, da ne rade i ne vrše pritiske jer smo svjesni situacije u kojoj je u Hrvatskoj danas 380.000 nezaposlenih. Ne možemo se ponašati na način da štitimo one koji su već zaštićeni, a da onima koji obijaju vrata Zavoda za zapošljavanje i pišu na stotine molbi svakog tjedna i svakog mjeseca ne damo šansu i ne odškrinemo ta vrata, to je samo odškrinjanje tih vrata, to nije nikakvo pogodovanje poslodavcima. Mi u HNS-u mislimo da možemo razgovarati i da Vlada može razgovarati o nekim korekcijama unutar ovog zakona s konstruktivnim prijedlozima, ali da na ucjene i kaos pristati ne može', rekla je HNS-ovka.

Nakon kratkog izlaganja klubova zastupnika koji su zatražili stanku nastavila se rasprava o Zakonu o radu, što je izazvalo sindikate i HDZ da napuste sabornicu. Čim je za govornicu stao ministar rada Mirando Mrsić, s galerije mu je netko povikao: 'Lažete!'

Mrsić: Zakonom o radu štite se radna mjesta!

Pred polupraznom sabornicom ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić poručio je kako su u Vladi svjesni da ZOR neće otvoriti radna mjesta, ali da će doprinijeti povoljnoj poslovnoj klimi. 'Ovim zakonom se štite radna mjesta. Ovim zakonom se ne skraćuju otkazni rokovi, ne smanjuju se otpremnine, ne ukida se zaštita od otkaza zaštićenim kategorijama radnika, ne smanjuju se ovlasti predstavnika radnika', kazao je na početku svog izlaganja Mrsić.

Država pritom, rekao je Mrsić, ne želi favorizirati jednu interesnu skupinu u odnosu na drugu. 'Uloga države nije stvarati takvo poslovno okruženje koje će ugrožavati slobodu sindikalnog udruživanja i slobodu kolektivnog pregovaranja. Uvjetovanje uređenja pojedinih prava samo kolektivnim ugovorima narušavanje je slobode sindikalnog udruživanja i slobode kolektivnog pregovaranja', rekao je Mrsić.

Sindikati su bili ti koji su napustili pregovore, kazao je Mrsić. 'Sindikati su ti koji su izašli iz pregovora jer su ultimativno tražili da u Zakon uđu određene odredbe bez da su željeli poslušati razgovore, da su željeli poslušati argumente s jedne i s druge strane i probati naći zajednički jezik i ja sasvim sigurno smatram da zajednički jezik možemo naći. Od onog trenutka kada su sindikati izašli iz pregovora, stotine puta smo pozivali što javno i što pismeno da sjednemo za stol i da vidimo na koji način treba razriješiti prijeporne točke. Mi smo kao Vlada spremi na razgovor, uvijek smo bili spremni. Nismo mi ti koji smo izišli iz pregovora, nismo mi ti koji smo prekinuli pregovore. Treba se pitati zašto su prekinuti pregovori', rekao je Mrsić, kazavši da se o ZOR-u pregovara godinu i pol. 'Nitko nam ne može reći da nismo i ne inzistiramo na socijalnom dijalogu', rekao je Mrsić.

Govoreći o samom zakonu i onome što zamjeraju sindikati, Mrsić kaže da su u Vladi svjesni da će zlouporaba od poslodavaca uvijek biti i da neki ne poštuju odredbe o radnom vremenu, o stankama, odmorima...

'Isto tako moramo biti svjesni činjenice da sami zakoni kakvi god oni bili ne mogu spriječiti zloupotrebe, već to mogu samo kvalitetni odnosi sudionika industrijskih odnosa, prvenstveno poslodavaca i radnika i njihovih predstavnika. I tu leži ključna odgovornost poslodavaca i sindikata za fleksibilizaciju sustava radnih odnosa koja je nužna i koju prepoznaje Europa. Ujedno to ne podrazumijeva i smanjenje prava radnika jer to u biti nije i ne smije biti', rekao je Mrsić.

Novina u Zakonu ima i vezano uz preraspodjelu radnog vremena, no to, kaže resorni ministar, ne znači da će radnici biti obespravljeni. 'Odbacujemo sve tvrdnje da na ovakav način promoviramo lošu praksu u državi, dakle da se ne plati radno vrijeme, da se ne plati prekovremeni, da se radnicima ne omogućava ono što im treba omogućiti, a to je odmor nakon provedenog rada. Ovim zakon omogućavamo dobrim poslodavcima da preraspodijele radno vrijeme, da odgovore zahtjevima tržišta rada, a loše poslodavce ćemo sankcionirati i zato Inspektorat rada će raditi drugačije', kaže Mrsić.

Zakon o radu, kaže Mrsić, postavlja jasna pravila kod kolektivnog pregovaranja i prava na štrajk, a ZOR-om se ne umanjuju prava radnica i radnika koji koriste rodiljna i roditeljska prava.

'Laž je da ovim zakonom žena koja je završila porodiljni dopust kad se vrati na posao neće imati svoje radno mjesto. Istina je da sadašnjim zakonom ona gubi radno mjesto, jer po sadašnjem zakonu ako poslodavac ukine to radno mjesto, a nema je mogućnosti zaposliti na neko drugo radno mjesto, ona automatski gubi radno mjesto. Ovim zakonom mi to preveniramo, jer se radnice i radnici koji se vrate na rad nakon korištenja rodiljnih i roditeljskih prava, dakle oni mogu se vratiti na drugo radno mjesto i ovaj zakon im to jamči', rekao je Mrsić.

Na kraju izlaganja još jednom je pozvao sindikate na dijalog. 'Mi smo spremni za promjene. Smatramo da i druga strana je spremna za promjene jer to je jedini način da izađemo iz krize. Na žalost, otpor sindikata nam potvrđuje da smo pogriješili u našoj procjeni. Koristim ovom prilikom još jednom pozvati sindikate da se odazovu nebrojenim pozivima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, da se ponovno uspostavi komunikacija socijalnih partnera jer samo zajednički možemo osmisliti ona rješenja koja će biti najprimjenjivija. Bolju Hrvatsku, bolje sutra nećemo postići ultimatumima i prijetnjama, nego uvažavanjem drugog mišljenja i postizanjem zajedničkog suglasja o nužnosti promjena u svrhu postizanja društva reda, rada i rasta', rekao je Mrsić.

Reiner: Bizarno je da  ovakav ZOR predlaže socijaldemokratska vlada!

Na ministrovo izlaganje odgovorio je HDZ-ov Željko Reiner. 'Bez maksimalnog suglasja socijalnih partera u ovako teškoj gospodarskoj situaciji prekrajati ZOR je štetno, to je opasno, to priziva socijalne nemire, a time i narušavanje političke stabilnosti. Začuđeni smo činjenicom i bizarno je zapravo da ovakav zakon predlaže Vlada koju predvodi stranka koja se naziva socijaldemokratskom, a provodi zapravo u realnom životu politiku koja je izravno suprotna idejama socijaldemokracije, ne poštuje radnike i rad i umjesto da radi za njih, radi kontinuirano protiv njih', rekao je Reiner.

Replika je stigla i od Lesara, koji je Mrsiću spočitnuo da je u svom izlaganju tri puta kritičarima rekao da lažu.'Ja vam uzvraćam istom mjerom i javno vam kažem da namjerno lažete kada obrazlažete ovaj prijedlog zakona. Pozivate na konsenzus, kako? Uzmi ili ostavi, ovaj prijedlog morate prihvatiti i to je po vašem mišljenju konsenzus. S kime? Sa sindikatima ne možete jer vas ne žele, ne prihvaćaju vaše argumente, ne prihvaćamo ni mi iz oporbe, dakle nemate partnera za konsenzus', odgovorio je Lesar.

U vrijeme krize, kazala je u ime Kluba SDP-a Dragica Zgrebec, treba raditi na poboljšanju konkurencije i investicija, a jedno od područja konkurentnosti je i radno zakonodavstvo, koje mora biti dovoljno fleksibilno. 'Hrvatskom gospodarstvu su nužne investicije koje podižu konkurentnost i otvaraju nova radna mjesta s obzirom na visoku nezaposlenost. U nedostatku domaće akumulacije prisiljeni smo koristiti tuđa sredstva odnosno osiguravati uvjete za strana i domaća ulaganja. U tom smislu uz druge uvjete i tržište rada mora biti sukladno našem okruženju, ali uvijek imajući u vidu dostojanstvo rada i radnika. Vjerujemo da to zajednički možemo postići', rekla je Zgrebec.

No da će ZOR potaknuti investicije, sumnja HDZ-ov Željko Reiner. 'Ovim zakonom koji uvodi određena smanjenja radničkih prava neće se pojačati niti hrvatsko gospodarstvo niti će se povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, niti će se smanjiti nezaposlenost, čak se neće održati ista nezaposlenost, a kamoli da će se investicije privući', rekao je Reiner.

U obraćanju u ime Kluba zastupnika Hrvatskih laburista Dragutin Lesar ponovno je podsjetio da su vladajući po pitanju ZOR-a tražili konsenzus od sindikata i oporbe. 'Ako je problem oporba u Saboru i sindikati, konsenzus i potporu uvijek možete zatražiti na referendumu. Ako smo mi krivci nepristajanja na dogovor i promjene i u zabludi o sadržaju, ako se mi protivimo promjenama koje su tobože nužne, a da ostane sve čisto, pozivam vladajuću Kukuriku koaliciju da nakon prvog čitanja Zakona o radu, o njemu raspiše referendum. Odluka na referendumima je obvezna i ako građani na referendumu podrže ovakav zakon, to će biti dokaz da svi koji smo upozoravali na 5, 6 slabih točaka, nismo bili u pravu, da smo štitili svoje, a ne njihove interese i tada priča o konsenzusu prestaje, protivnicima promjena prestaje i traženje krivca prestaje. Ako ste sigurni da ste u pravu, odite pred građane', pozvao je vladajuće Lesar.

Replicirao mu je HDSSB-ov Josip Salapić, kazavši da ima vrlo jednostavan način da se izbjegne referendum. 'Sukladno Poslovniku Hrvatskoga sabora pred početak prvog čitanja predlagatelj zakona može povući prijedlog zakona do zaključenja rasprave. Svojom dobrom namjerom htio sam uštedjeti Hrvatskoj državi 50 milijuna kuna za nepotrebni referendum. Jer 100 posto smo sigurni da bi svi koji bi išli, kada bismo ih pitali jeste li za ovakav Zakon o radu ili protiv, svi bi bili protiv. Ovdje nepotrebni trošak može izbjeći vladajuća koalicija što smatramo da bi bilo mudro i pametno. Ne čekati kraj rasprave, nego povući ovo zbog jednog jedinog razloga, a to je dijalog, razgovor s onima kojih se ovo najviše tiče, a to su radnici', rekao je Salapić.

U raspravi u ime Kluba zastupnika HDSSB-a Salapić je podsjetio na SDP-ovu konvenciju, odnosno 'tulum', koji se održao u subotu.

'Vaš je premijer, kada je u pitanju situacija u Hrvatskoj, u subotu dao poruku vašim ministrima, vama, ne znam kome sve ne, da idete među ljude, da vratite ono što ste možda malo izgubili, a to je srce dobrih namjera, dobrih promjena. Dakle, srce dobrih promjena je razumjeti i one kojima je teško, a sigurno da je najteže onima koji ne rade, onima koji ne dobivaju plaće i onima koji teško žive', rekao je Salapić, poručivši zastupnicima vladajuće koalicije da 'nemaju realan doticaj sa stvarnošću'.

SDSS-ov Milorad Pupovac razumije da se Zakon o radu mora mijenjati, no kazao je da se to ne može raditi bez sindikata. 'Treba sačuvati minimum onoga što se očito želi uništiti, a to su radnička prava i prava iz rada. Jer je to trend koji dolazi iz svijeta i koji mi mali koji se priključujemo svijetu mislimo da trebamo poštivati. I mislimo da nema druge i da ne postoji alternative. Tako je sa fleksibilizacijom. Prije 10 godina su mi u Europskom parlamentu neki kolege socijaldemokrati rekli 'sve je sada fleksi' i 'jako je trendi to fleksi'. Tako je to došlo danas i do nas i misli se da ne postoji nijedna druga mogućnost nego samo fleksibilizacija. Ja znam da se mora pojeftiniti rad kod nas, ali ne može se Zakonom o radu regulirati tržište rada, to ne. Ne može se napraviti ovim zakonom ono što se treba napraviti drugim sredstvima. I iz toga razloga me strah fleksibilizacije koja neće biti pod kontrolom. Strah me toga da razmišljamo da nema druge alternative, odnosno da nema druge mogućnosti i da je to jedino što možemo', rekao je Pupovac.

Replicirao mu je Lesar. 'Doista ste mi dali za misliti kada ste rekli da ste čuli kako je fleksi postao in. Za dobru reklamu za ovaj zakon bi bio možda dobar spot 'fleksi je seksi'', rekao je Lesar.