Hrvatski sabor u petak će glasati o kandidatkinji za predsjednicu Vrhovnog suda i kandidatima za suce Ustavnog suda te o ostalim zakonskim prijedlozima o kojim su zastupnici raspravljali ovog tjedna
Predsjednik Republike Zoran Milanović, kao jedini ovlašteni predlagatelj, Saboru je predložio da se za novu predsjednicu Vrhovnog suda izabere sutkinja Visokog trgovačkog suda Mirta Matić.
vezane vijesti
Za izbor je potrebna natpolovična većina od 76 glasova, a kako su iz parlamentarne većine najavili da će podržti prijedlog predsjednika Milanovića, izvjesno je da će Matić preuzeti dužnost koja je upražnjena već više od godinu dana, od smrti dotadašnjeg predsjednika Radovana Dobronića. Za Matić će glasati i lijevo-liberalna oporba.
Sutra će se glasati i o tri predložena kandidata za suce Ustavnog suda, potvrdio je za Hinu predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Ivan Malenica (HDZ).
Iz oporbe navode da je ispunjen jedan njihov zahtjev - da se deblokira proces izbora čelnika Vrhovnog suda, no kritike imaju na model izbora 2:1 u korist parlamentarne većine, kao i na činjenicu da nije postojao dogovor da se nominiraju Željko Pajalić, Mladen Sučević i Goran Selanec nego je, kako tvrde iz opozicije, HDZ samostalno, bez konzultacija s njima, 'izvukao' tri imena sa sužene liste od sedam kandidata.
U HDZ-u se pak čude zašto oporba ne pristaje na spomenuti trojac jer, kako su istaknuli, nema nikakvih primjedbi na stručnost i apolitičnost Pajalića i Sučevića, dok je Selanec "ionako njihov izbor". Oporbi je u interesu, tvrdi HDZ, da se Ustavni sud ne popuni s tri nova suca, nego da i dalje radi u krnjem sastavu, što otežava i usporava njihovu aktivnost jer se već sada pokazuju poteškoće u formiranju vijeća koja odlučuju o ustavnim tužbama.
Sjednica se sutra nastavlja izvješćem Mandatno-imunitetnog povjerenstva te potom iznošenjem amandmana. Nakon toga, a prije glasanja, na dnevnom redu je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih randika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu.
Njime se planira osigurati učinkovito praćenje prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu. Također, uvodi se obveza ugradnje tahografa u vozila čija najveća dopuštena masa, uključujući prikolicu ili poluprikolicu, prelazi dvije i pol tone, a koriste se za cestovni prijevoz tereta u međunarodnom prijevozu između država članica Europske unije.
