Politička struktura Bosne i Hercegovine, uspostavljena nakon rata potpisivanjem Daytonskog sporazuma, jedna je od najkompliciranijih na svijetu. U nastavku donosimo devet ključnih pitanja na koja bi trebali dati odgovor nedjeljni izbori.

U zemlji vladaju pesimizam i besperspektivnost, može li se to promijeniti nakon 2. listopada?

U četiri godine od posljednjih općih izbora u Bosni i Hercegovini pojačane su tenzije i nacionalističke poruke političara. Izbori se odvijaju usred duboke političke i društvene polarizacije, uz kontroverze oko niza nedavnih odluka visokog predstavnika. U zemlji vlada pesimizam, ekonomska situacija je teška, a inflacija je dosegnula rekordnih 16,7 posto i među najvišima je u Europi. Korupcija je raširena, a u posljednjem slučaju koji je potresao zemlju državna tužiteljica Diana Kajmaković završila je na crnoj listi Washingtona, međutim nastavila je nesmetano raditi svoj posao. U BiH vlada osjećaj besperspektivnosti te ju je samo tijekom 2021. godine napustilo 170 tisuća ljudi. Svima bi u zemlji koristilo da na vlast dođu političari skloni kompromisu i koji imaju sposobnost riješiti nagomilane probleme.

Hoće li Željko Komšić osvojiti još jedan mandat u Predsjedništvu BiH?

Jedno od ključnih pitanja za Hrvate u Bosni i Hercegovini je status Željka Komšića, do sada u tri navrata biranog za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda glasovima, kako se tvrdi, dominantno bošnjačkih birača. Protukandidatkinja mu je Borjana Krišto iz HDZ-a BiH i smatra se jedinim hrvatskim kandidatom za Predsjedništvo na izborima. Hrvatske stranke iz Bosne i Hercegovine, predvođene HDZ-om BiH, misle da Komšić nije legitimni predstavnik Hrvata i traže izmjene izbornog zakona koje bi onemogućile da se u budućnosti koriste takve rupe u zakonu. Komšić ne mari za prosvjede koji dolaze iz područja u kojima većinski žive Hrvati, već se predstavlja kao bosanskohercegovački patriot koji se bori protiv etničkih podjela u zemlji i za uvođenje građanske države u kojoj će svi državljani biti jednaki u izbornom procesu. Ideja je to u potpunosti suprotstavljena HDZ-ovom zalaganju za zaštitu konstitutivnosti tri naroda i koncepta 'legitimnog predstavljanja'. Komšiću će ovog puta biti znatno teže osvojiti mandat jer je utrka za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH znatno napetija nego što je bila prije četiri godine pa si njegovi saveznici iz Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića ne mogu dopustiti luksuz pozivati članove da mu daju glas.

Tko će kontrolirati klub Hrvata u Domu naroda BiH?

Mnogo važniji problem od Komšića za Hrvate u BiH, jer ovlasti članova Predsjedništva nisu velike i uglavnom se odnose na vanjsku politiku, pitanje je kontrole nad klubom Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Sustav je u Bosni i Hercegovini tako koncipiran da se u gornjem domu može zaustaviti bilo koja zakonska inicijativa ako se kontrolira klub određenog naroda – Bošnjaka, Srba ili Hrvata. Kako Bošnjaci takvo ustrojstvo vide kao problem za normalno funkcioniranje države, nastoje ovladati klubom Hrvata na sličan način na koji je i Komšić osvojio mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, dakle nominiranjem lojalnih Hrvata ili čak osoba koje se samo za potrebe izbora registriraju kao Hrvati. Rješavanje ovoga problema ključno je za popravljanje odnosa između Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini. Hrvatske stranke žele da se prijedlozima izborne i ustavne reforme provedu presude Ustavnog suda kako bi se otklonila mogućnost preglasavanja Hrvata od brojnijih Bošnjaka te otklonila diskriminacija manjina sukladno zahtjevima iz više presuda Europskog suda za ljudska prava.

Hoće li konačno biti implementirane presude Europskog suda za ljudska prava?

Upravo oko presuda Europskog suda za ljudska prava lome se koplja oko vizije kakvo bi društvo Bosna i Hercegovina trebala biti. Dakle, prema presudama u slučaju Sejdić-Finci, kao i u predmetima Pilav, Pudarić i Zornić, Europski sud za ljudska prava presudio je da svi građani Bosne i Hercegovine ne mogu ostvariti svoja politička prava u izbornom procesu na cijelom teritoriju. Presudom u slučaju Sejdić-Finci upozorava se da se pripadnici manjina ne mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH jer se biraju tri člana – iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. Također, u slučaju Ilijaza Pilava presuđeno je da je diskriminiran jer kao Bošnjak iz Srebrenice ne može sudjelovati na izborima za člana Predsjedništva živeći u Republici Srpskoj. U slučaju Svetozara Pudarića BiH ga je diskriminirala vezano uz pravo na kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda s teritorija Federacije BiH. U slučaju Azre Zornić Europski sud proglasio ju je diskriminiranom zato što se izjašnjava kao građanka Bosne i Hercegovine, a ne kao pripadnica jednog od konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Hrvati, Srbi), zbog čega također ne može sudjelovati u izbornom procesu. Od novoizabranih političara očekivat će se da implementiraju ove presude u nacionalno zakonodavstvo, a čemu postoji snažan otpor, jer bi se tako razbila zamrznuta trostruka etnocentristička struktura države.

Hoće li rezultati biti implementirani?

Na probleme pripadnika manjina naslanja se i problem Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. HDZ BiH upozorava da se izborni rezultati za popunjavanje gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda ne mogu implementirati bez promjene izbornog zakona. To pitanje već više od dvadeset godina komplicira odnose u Federaciji BiH između Bošnjaka i Hrvata, a potonji se bore za to da ne budu svedeni na status nacionalne manjine. Sve je zakomplicirano presudom Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, kojom su izbrisani dijelovi izbornog zakona. U HDZ-u tvrde da je nemoguće implementirati rezultate zbog toga što su iz izbornog zakona BiH izbrisane odredbe o načinu popunjavanja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Kada je riječ o Komšiću, također iz Hrvatskog narodnog sabora, saveza hrvatskih stranaka u BiH, poručuju da će dati primjeren odgovor ako se i četvrti put usudi 'varati konstitutivni narod'. Lidija Bradara, nositeljica HDZ-ove liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, upozorila je da će, ako pobijedi Komšić, to biti problem ove zemlje, ali i Bošnjaka. 'To će biti problem i budućnosti BiH', znakovito je poručila.

Kako će postupiti Christian Schmidt?

Visoki predstavnik međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu, svojevrsni gubernator koji zahvaljujući 'bonskim ovlastima' može poput kakvog monarha donositi i ukidati zakone, u lipnju je nametnuo odluku o dodjeli sredstava Središnjem izbornom povjerenstvu (CIK), potrebnih za provođenje izbora. Schmidt je nametnuo i manje, tehničke izmjene izbornog zakona. No politički predstavnici Hrvata iz BiH očekivali su da nametne i izmjene koje bi onemogućile njihovo preglasavanje u državnim institucijama. Bilo je nagovještaja da će Schmidt nametnuti odluku o izmjeni izbornog zakona, ali je odustao nakon snažne reakcije Sarajeva i prosvjeda građana.

Sada hrvatska strana očekuje da donese izmjene nakon izbora, posebno ako im rezultati ne budu išli u prilog. Republika Hrvatska preko najviših dužnosnika, predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i predsjednika države Zorana Milanovića, također poziva Schmidta da nametne izborni zakon koji bi sadržavao tzv. legitimno predstavljanje i inzistirao na konstitutivnosti naroda koja se nalazi u temeljima Daytonskog sporazuma, tako da Hrvati više ne strahuju da će im Bošnjaci birati političke predstavnike.

Tko će preuzeti primat među Bošnjacima?

Među bošnjačkim korpusom vodi se velika bitka za člana Predsjedništva BiH između kandidata ujedinjene oporbe Denisa Bećirovića, člana SDP-a BiH, i Bakira Izetbegovića, kandidata SDA-e, stranke koja dominira područjima s bošnjačkim korpusom. Mnogi analitičari smatraju da Bećirović ima šanse za pobjedu. Njegova pobjeda bila bi nagovještaj promjena u Bosni i Hercegovini jer se SDA, s HDZ-om i Dodikovim SNSD-om, smatra nositeljem nacionalističkih politika koje održavaju postojeći sustav etničkih podjela. Široka koalicija stranaka sa sjedištem u Sarajevu prvenstveno je uspostavljena s motivom da se porazi SDA. Pobjeda Bećirovića značila bi početak kraja ere Izetbegovića među bošnjačkim biračima, a možda i unutar SDA. Loš rezultat SDA značio bi više vlasti za stranke koje se još snažnije bore za građansku državu, odnosno ukidanje konstitutivnosti naroda i politički sustav zasnovan na etničkim podjelama.

Hoće li Dodik biti uzdrman u Republici Srpskoj?

Prema istraživanjima agencije Faktor, Milorad Dodik, koji se ovaj put kandidira za predsjednika Republike Srpske, zaostaje dva postotna boda za protukandidatkinjom Jelenom Trivić, dok je Željka Cvijanović (SNSD) u prednosti nad Mirkom Šarovićem (SDS) za članicu Predsjedništva BiH. Po tom istraživanju, SNSD je i dalje najjača stranka s oko 27 posto podrške, drugi je SDS s blizu 18 posto, a treći PDP s oko 15 posto. Oporba je uzela Dodika na zub i zbog odnosa s Hrvatskom. Trivić iz Partije demokratskog progresa (PDP) kazala je da je on zapravo 'hrvatski igrač', posebice mu predbacivši susrete s hrvatskim predsjednikom Zoran Milanovićem.

Oporba već 20 godina pokušava srušiti Dodika s vlasti, međutim analitičari joj ne daju velike šanse ni ovaj put. Problem je nesloga, pa tako gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković, nositelj liste za Narodnu skupštinu, vodi kampanju potpuno neovisno o Trivić, kandidatkinji iz iste stranke. Spočitava im se pritom nedostatak vizije i kvalitetnih rješenja. Političari iz Republike Srpske uglavnom su jedinstveni oko pitanja statusa tog entiteta, ali bi eventualni Dodikov odlazak donio poboljšanje u potpunosti narušenih odnosa sa Sarajevom.

U kojoj mjeri će stranci utjecati na rezultate izbora u BiH?

Bosna i Hercegovina je država u kojoj od završetka rata međunarodna zajednica i stranci imaju značajan upliv na procese donošenje odluka - ako se izuzmu Hrvatska i Srbija, čiji je interes jasan zbog velikog broja Hrvata i Srba koji žive ondje. Vjeruje se da Rusija, Turska, Sjedinjene Države i druge sile imaju utjecaja na izbore u toj zemlji. Međunarodna zajednica u BiH, posebno države članice Vijeća za provedbu mira (PIC), uvijek su imale svoje favorite među političkim akterima. Danas je u geopolitičkom smislu kontrola nad procesima izuzetno važna u svjetlu rata u Ukrajini. Europa, osim Srbije, ujedinjena je protiv ruske agresije na Ukrajinu pa je važno privezati i BiH uz Zapad. Problem je pritom Dodik jer neskriveno koristi simpatiju koju građani Republike Srpske imaju prema Rusiji kako bi osvojio dodatne glasove. Tako je nedavno, kao jedan od rijetkih europskih političara, bio u posjetu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u Moskvi. U bošnjačkoj populaciji vladaju pak velike simpatije prema Turskoj i predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, a koji je nedavno boravio u BiH. Bakiru Izetbegoviću iznimno je važno da dobije Erdoganovu podršku jer je to po njemu signal bošnjačkoj populaciji da je on izbor koji trebaju podržati. Nakon Rusije, Turske, SAD-a, Kine i država Zaljeva, u posljednje vrijeme u procese u BiH počela se miješati i Mađarska.