Ruski predsjednik Vladimir Putin nalazi se u možda najtežoj poziciji od početka invazije na Ukrajinu, no upravo bi ga vojni i politički pritisci mogli potaknuti na novi opasan potez, upozorava CNN u analizi objavljenoj uoči summita NATO-a u Ankari
Dok rusko gospodarstvo trpi posljedice rata, a ukrajinski napadi sve dublje pogađaju ruski teritorij, na Zapadu raste zabrinutost da bi Kremlj mogao iskušati odlučnost Sjevernoatlantskog saveza.
CNN ističe da se posljednjih mjeseci sve češće postavlja pitanje hoće li Rusija, osim nastavka rata u Ukrajini, pokušati otvoriti i novu frontu protiv neke od članica NATO-a.
Podsjeća da je Poljska, prema medijskim navodima, dobila upozorenja američkih partnera kako Moskva razmatra ograničene napade ili druge oblike hibridnog ratovanja. Istodobno su Estonija, Norveška i Danska posljednjih mjeseci zabilježile niz sigurnosnih incidenata – od pojave ruskih vojnika uz granicu do nepoznatih dronova iznad zračnih luka i aktivnosti oko podmorske infrastrukture.
vezane vijesti
Autor analize smatra da se Putin danas nalazi između dviju potpuno različitih stvarnosti.
S jedne strane, Rusija izgleda znatno slabije nego na početku invazije 2022. godine. Ukrajinski napadi dronovima redovito pogađaju rafinerije i energetsku infrastrukturu, što je dovelo do nestašica goriva. Rusija troši devizne rezerve kako bi financirala rat, sve više ovisi o Kini, vojnoj pomoći Sjeverne Koreje i Irana te čak mora prioritetno štititi Moskvu vlastitim sustavima protuzračne obrane.
S druge strane, Kremlj je gotovo cijelo društvo podredio ratnim potrebama. Tvornice rade za vojnu industriju, propagandni aparat neprestano jača potporu ratu, a rusko gospodarstvo velik dio proizvodnje usmjerava prema vojsci.
CNN upozorava da upravo ta kombinacija slabosti i potpune militarizacije povećava rizik od nove eskalacije.
Ako bi sukob prerastao u izravnije sučeljavanje s NATO-om, Putin bi, navodi autor, mogao ruskoj javnosti lakše opravdati dugotrajan rat, pa čak i novu mobilizaciju, predstavljajući ga kao egzistencijalni sukob s cijelim Zapadom, a ne samo s Ukrajinom.
Ipak, analiza ističe da Rusija ima ozbiljna ograničenja.
Veliki raketni napadi na Kijev i dalje se događaju u razmacima od desetak dana, što sugerira da Moskva nema neograničene zalihe projektila ili proizvodne kapacitete. Napredovanje ruskih snaga na bojištu također je usporilo, a Kremlj je posljednjih mjeseci više puta objavljivao tvrdnje o zauzimanju ukrajinskih gradova koje je Kijev odmah demantirao.
CNN zaključuje da upravo zato Putin vjerojatno neće riskirati otvoreni vojni sukob s NATO-om, nego će nastaviti koristiti metode koje Rusija primjenjuje godinama – kibernetičke napade, sabotaže, špijunažu, dezinformacije i druge oblike hibridnog ratovanja koji omogućuju pritisak na Zapad bez izravnog izazivanja velikog rata.
Autor podsjeća da je Rusija i ranije koristila sredstva poput trovanja nervnim otrovom Novičok u Velikoj Britaniji, aktivnosti oko podmorskih komunikacijskih kabela te pokušaja političkog utjecaja na izbore u zapadnim državama.
Zaključak analize glasi da je najveća Putinova prednost vrijeme. Za razliku od zapadnih čelnika, koji ovise o izbornim ciklusima, ruski predsjednik može čekati političke promjene u Europi i SAD-u.
Upravo zato CNN procjenjuje da bi Kremlj mogao nastaviti destabilizirati NATO i Europu hibridnim metodama, ali da je malo vjerojatno kako će se odlučiti na otvoreni vojni sukob koji bi mogao ubrzati kraj njegove vlasti.
