HDSSB-ov Zoran Vinković u više je navrata u svojim govorima i replikama rekao kako ne bi trebalo uvoditi ćirilicu u Vukovar, na što je reagirao zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Nedžad Hodžić, koji ga je upozorio na odredbe Ustava i ustavnog Zakona o pravima nacionalnih manjina prema kojem srpska manjina, zbog svog broja, ima pravo na dvojezičnost u Vukovaru.

'Kolega Hodžić, ja ne znam da l' da pozovem službu bezbednosti da mi stavi lisice i kao državnog neprijatelja me izvede iz Sabora. Ne znam da li je vama to jasno, ali uvođenje ćirilice u Vukovar bilo bi kao da na određenom arapskom jeziku talibani stave dvojezični natpis u New York, ili kraj onog srušenog trgovačkog centra', odgovorio mu je Vinković

Njegove riječi uvrijedile su Hodžića koji je odmah zatražio i stanku kako bi se obratio u ime Kluba nacionalnih manjina. 'Ja ne znam što je ta poruka rekla. Da li je bila upućena meni kao pripadniku bošnjačkog naroda ili pripadniku islamske vjeroispovijesti ili je bila upućena pripadnicima neke druge nacionalne manjine. Smatram da je bila apsolutno neprimjerena', kazao je Hodžić i još jednom podsjetio da je 'pitanje dvojezičnosti pitanje poštivanja zakona ove države'.

Govorit ćemo kako i što želimo, odbrusio je Hodžiću HDSSB-ov Dražen Đurović. 'Mi smo legalisti i treba poštivati hrvatske zakone i Ustav, pa makar se s time ne slagali. No, s druge strane, treba poštivati činjenicu da su u tom Vukovaru u jesen '91. stradali, prognani i zatočeni deseci tisuća Hrvata koji su taj Vukovar branili, koji su u njemu živjeli, da je taj grad razoren i da postoji jedna kolektivna frustracija Hrvata u Vukovaru', kazao je Đurović, založivši se za moratorij na uvođenje dvojezičnosti i razgovor s pripadnicima srpske manjine.

S njim se složio i HDZ-ov Zvonko Milas. 'Hrvatska država je pružila oprost mnogima koji su uprljali svoje ruke, pristala je na moratorij o služenju vojnog roka za građane srpske nacionalnosti. Unutar odgojno-obrazovnog sustava omogućila je najveći stupanj slobode školovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine. A što su u procesu mirne reintegracije uložili građani srpske nacionalnosti? Ne mogu se sjetiti ničeg osim da su razorili grad u kojem sam odrastao, da su pobili moje susjede i prijatelje, da su pokrali našu imovinu te na kraju balade kao veliki doprinos budućem životu dozvolili da se vratimo na svoje', kazao je Milas

Međutim, na toleranciju i razgovor pozvali su Hrvatski laburisti, ali i SDSS-ov Mile Horvat. 'Potpuno smo svjesni činjenice da postoji potreba za određenim uvažavanjem i pijetetom prema nekim proteklim događajima u Vukovaru, prema frustracijama ljudi, pa mi i ne forsiramo ovo. Uz dužno uvažavanje svega, mi pokušavamo razgovarati i s lokalnom samoupravom naći model koji nikoga neće povrijediti, a da pritom budemo i legalisti. I druga stvar, kolega Vinković je otvorio jednu vrlo nezgodnu stvar. Ja uvažavam njegove retoričke egzibicije, no ovaj put je to prevršilo svaku mjeru. Mi nismo talibani jer su talibani teroristi', kazao je Horvat

Iako se nije oglasio tijekom rasprave, na 'nakaradnu raspravu o talibanima' priopćenjem se osvrnuo HSS-ov zastupnik Branko Hrg

'Umjesto da se raspravlja o nastavku izgradnje cesta, zapošljavanju građevinske operative, rasprava se odvodi na raspravu o 'talibanima'. Postavljam si pitanje: Da li mi, saborski zastupnici, trebamo dobivati plaću za zabavljanje naroda ili za donošenje zakona na dobrobit građana? Za zabavljanje ipak ima kompetentnijih osoba, stoga nije čudno da hrvatski građani imaju tako loša mišljenja o političarima. Kao predsjednik HSS-a i saborski zastupnik ne želim sudjelovati u takvom političkom cirkusu, svoj rad u Saboru želim usmjeriti na korist i zastupanje hrvatskih građana', stoji u Hrgovom priopćenju.