BRISELSKA NUMEROLOGIJA

Cijena krize eurozone? Dva bilijuna eura!

avion novac

avion novac

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: iStockphoto

Koliko točno košta kriza eura, možda možemo pogoditi iz iznosa koji su članice eurozone spremne u nju uložiti ove godine. Kada se zbroji budžet Europskog fonda za stabilnost, MMF-a i subvencija Središnje europske banke, dolazimo do brojke od 2.000 milijardi eura

Europski će se čelnici ovog mjeseca ponovno sastati u Bruxellesu ne bi li dogovorili s kojim će točno iznosom novca raspolagati u nadolazećem vremenu, posebice od srpnja kada će dosadašnju instituciju za kreditiranje posrnulih članica Europski fond za stabilnost zamijeniti novim financijskim behemotom – Europskim mehanizmom za stabilnost. Naziv se minimalno razlikuje, ali ne i volumen budžeta. Potonji će na raspolaganju imati 500 milijardi eura, za razliku od svoga preteče (440 milijardi), a bit će potpomognut garancijama od 780 milijardi

Ako tome pribrojimo 200 milijardi eura koji će biti dodijeljeni MMF-u u svrhu spašavanja eura te intervencije Središnje europske banke od kraja prošle godine, svota raste na dva trilijuna. Naime, SEB je subvencionirala (pošteno je to reći s obzirom da se radi o dugoročnim kreditima sa minimalnom kamatom od jedan posto) 800 banaka eurozone sa 529 milijardi krajem prošle godine, a potom i njih 500 sa 489 milijardi 1. ožujka u svrhu dokapitalizacije, navodi portal Neurope.

Kakogod, točna cijena dužničke krize tek treba biti utvrđena, nakon čega će se i precizirati budžet Europskog fonda za stabilnost. Ovaj će financirati Grčku sa 130 milijardi eura, zatim će regulirati otpis grčkog duga od 53,5 posto na teret privatnih investitora, a naposljetku će biti jamac za nove grčke obveznice koje će kreditori moći kupovati bez straha da ostanu kratkih rukava.

Pojačana likvidnost banaka koja je došla s kreditom SEB-a izravno će pomoći svim članicama eurozone jer će banke s tim novcem kupovati obveznice vlada svojih zemalja. Šteta tek što se s bilijunskim garancijama čekalo godinu dana za koje vrijeme je ozbiljno narušen kreditni rejting mnogih zemalja vlasnica eura. Analitičari su već onda upozoravali da iznosi od nekoliko stotina milijardi nikako nisu dovoljni. Samo je dug Italije i Španjolske, najkritičnijih zemalja koje još nisu zatražile pomoć Fonda za stabilnost skoro četiri bilijuna eura.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi