Europski čelnici u petak su na kraju samita EU-zapadni Balkan u Tivtu, javlja Hina potvrdili svoju predanost proširenju EU i obavijestili Srbiju da njezin napredak prema članstvu ovisi o provedbi reformi i usklađivanju s europskom vanjskom politikom, odnosno da Beograd mora birati između Europe, Rusije i Kine.
Dok neke od zemalja zapadnog Balkana već 20 godina čekaju na ulazak u Europsku uniju, summit u Crnoj Gori dao je više odnosa za optimizam.
Njemačka i Francuska su predložile inicijativu ubrzanog procesa pristupanja te u zajedničkom dokumentu navode da bi se mogli poduzeti početni koraci prema integraciji, ali bez punopravnog članstva. Time bi se s povlaštenim pristupom jedinstvenom EU tržištu potaknule reforme u zemljama kandidatima.
vezane vijesti
Plenković: Zemlje su u različitoj fazi, bitno je da se poštuju kriteriji
Na već drugom ovakvom summitu u šest mjeseci, sudjelovala je i Hrvatska, a premijer Andrej Plenković je naveo da Hrvatska podržava ulazak zapadnog Balkana u EU.
'Zemlje su u različitoj fazi pregovora, neke nisu ni počele pregovore. No za Hrvatsku je važno da se poštuju kriteriji, da svaka zemlja ide sukladno svojim zaslugama, kao što je Hrvatska postala članica. Imamo poseban interes da BiH napravi još značajniji iskorak prema procesu pristupanja. Osobito zbog upućenosti HR i BiH jedna na drugu, ali i zbog Hrvata koji su tamo konstitutivan narod', rekao je Plenković.
Na summitu sudjeluju i Kosovo i Srbija, a dok vršiteljica dužnosti predsjednice Kosova, Albulena Haxhiu, navodi da je sudbina njene zemlje u EU, srpski predsjednik Aleksandar Vučić je naveo da je 'ovo jedan od najvažnijih summita koji su se održali jer su na njemu prisutni svi najvažniji europski čelnici'.
'Upravo njihov dolazak omogućuje napredak svima nama, zemljama zapadnog Balkana, put prema članstvu u Uniji. Naravno, za to su nam potrebne brojne reforme', ističe Vučić.
Rama o nepredvidljivosti: Bog, spol i EU
Sve u svemu, dok je EU potvrdila da želi Zapadni Balkan u svojoj zajednici, ipak se ističe i važnost kriterija za članstvo.
'To je jasno i neporecivo. I to nije samo obećanje za budućnost, to je naš izbor. Strateški izbor, zbog investicija, bolje suradnje i zajedničke budućnosti', istaknula je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Od zemalja kandidata, u duhovitom stilu je mogućnost ulaska u EU komentirao i albanski premijer Edi Rama. Upitan hoće li Albanija, kao što je naveo da mu je cilj u mandatu, ući u EU do 2030. godine, dao je zanimljivu izjavu.
- Hoće li Albanija ući u Uniju? Tri se stvari ne mogu nikada predvidjeti, dakle tri - Bog, spol i Europska unija, rekao Rama.
Vučić. Tražili su nas sankcije Rusiji
Ipak, summit je prošao bez zajedničke izjave, a dok je domaćin summita Crna Gora istaknuta kao vodeći kandidat, Merz je istaknuo da Srbija mora birati između Kine i Rusije te Europe.
Vučić je, piše STA, potvrdio je nakon sastanka da je nekoliko zemalja insistiralo na pitanju sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini, koje Srbija još nije uvela.
'To su od nas tražili', rekao je.
Razgovore je ocijenio pozitivnima, a kao najvažniju stvar istaknuo je francusko-njemačku inicijativu za pojednostavljenje ili ubrzanje procesa proširenja.
'U potpunosti podržavamo ovo. To će promijeniti dinamiku i energiju procesa pristupanja EU. To znači da kada nešto postignete, možete sjesti za stol', rekao je.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je nakon samita da Srbija ima vrlo jasna pravila za otvaranje novog, trećeg seta pregovaračkih poglavlja. Prema njezinim riječima, to su reforme u područjima vladavine prava, slobode medija i izbornog zakonodavstva, a to mora biti usklađeno i sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.
U međuvremenu, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa rekao je da su se srbijanske vlasti, s kojima se u četvrtak sastao u Beogradu, vrlo jasno obvezale na konkretan vremenski okvir.
'Na temelju njihove provedbe, Europska komisija će pripremiti procjenu, a Vijeće EU će odlučiti je li došlo vrijeme za otvaranje trećeg kruga pregovora', objasnio je.
Crna Gora spremna za rješavanje pitanja s Hrvatskom
Plenković se na marginama summita sastao s crnogorskim kolegom Milojkom Spajićem.
'Moj dojam je da je Crna Gora spremna vrlo ozbiljno raditi' na pitanjima koje joj je Hrvatska predstavila, a koja nisu nešto nerješivo', rekao je premijer nakon susreta.
'Hrvatska očekuje rješenje pitanja obeštećenja logoraša i pronalaska nestalih iz Domovinskog rata te da Podgorica nastavi s procesuiranjem ratnih zločina', rekao je Plenković.
Istaknuo je da Zagreb želi i rješenje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih obitelji koje su u Crnoj Gori ostale bez imovine, a čiji su sudski procesi u zastoju.
Predsjednik vlade naveo je i pitanje spomen ploče na bivšem logoru Morinj, mjesta na kojem su tijekom Domovinskog rata zlostavljani hrvatski zarobljenici, kao i nužnost promjene ime bazena u Kotoru koji nosi ime čuvara tog logora.
Hrvatska traži i razgovore o granici, kao i povratak školskog broda Jadran, šezdesetak metara dugačkog jedrenjaka koji je do 1991. bio upisan u flotne liste hrvatskih luka, no u trenutku rata se nalazio na remontu u Crnoj Gori koja ga od tada nije vratila.
Plenković je naglasio da je Crna Gora ta koja želi što prije završiti pregovore s EU-om i ući u taj savez, što bi se „teoretski” moglo dogoditi do 2028. godine ako će postojati politička volja.
