Bruxelles je dao zeleno svjetlo za uvođenje eura u Bugarskoj, ali građani su podijeljeni. Šire se svakakve teorije, a nepovjerenje u institucije dodatno potpiruje strah od poskupljenja
Od 1. siječnja 2026. Bugarska uvodi euro. Posljednje formalne prepreke uklonjene su ovoga tjedna u Bruxellesu, a Bugarska će postati 21. članica eurozone. No dok vlada u Sofiji slavi ispunjenje jedne od ključnih obveza članstva u EU-u, društvo je duboko podijeljeno. Nepovjerenje prema institucijama, strah od poskupljenja i širenje dezinformacija izazivaju otpor prema zajedničkoj europskoj valuti, piše DW.
Ispred predsjedničke palače u Sofiji postavljeno je devet malih šatora i jedan paviljon. Na velikom plakatu piše: 'Nacionalni prosvjed'.
Prosvjednici optužuju vlasti da ignoriraju volju naroda i strahuju da će s eurom doći i poskupljenja – i gubitak kontrole nad vlastitom štednjom. U javnosti se znaju čuti i usporedbe sa situacijom u zemlji koja je posljednja uvela euro, Hrvatskom.
Na društvenim mrežama šire se teorije zavjere o tome da bi Europska unija mogla 'oteti' osobne ušteđevine, dok neki građani kažu da im nije u potpunosti jasno što su to 'europske vrijednosti' i pitaju se 'čemu će im uopće euro'.
'Eurozona je najgora stvar koja se Bugarima trenutno može dogoditi jer smo ionako već područje pod jarmom', tvrdi jedna žena.
Predsjednik protiv eura, institucije bez povjerenja
Prilikom ulaska u EU 2007. Bugarska se obavezala da će jednoga dana uvesti euro (kao i sve članice EU-a uz izuzetak Danske – op. ur.) I u sadašnjem sastavu parlamenta ta inicijativa ima uvjerljivu većinu.
No situaciju dodatno komplicira i to što je predsjednik Bugarske Rumen Radev otvoreno protiv uvođenja eura.
Politologinja Genoveva Petrova iz agencije Alpha Research ističe da takva podijeljenost državnog vrha dodatno polarizira društvo i otvara prostor širenju dezinformacija.
'Institucije nisu uspjele pokazati građanima da djeluju u njihovom interesu', kaže Petrova i dodaje da građani slabo razumiju ekonomske procese, a mnogi i dalje pamte financijske krize iz 90-ih, kada je Bugarska doživjela potpuni slom monetarnog sustava.
'Osobito je raširen strah od mogućeg i očekivanog poskupljenja', dodaje ona.
Lev je već vezan uz euro – ali ljudi to ne znaju
Iako Bugarska već dugo ima fiksni tečaj prema euru, i de facto je već u monetarnoj uniji, mnogi građani nisu svjesni te činjenice. 'Pitanje hoće li Bugarska tek uvođenjem eura izgubiti monetarni suverenitet zapravo suvišno, no javnost teško prihvaća takve argumente ekonomista', objašnjava Petrova.
Bugarska vlada pokušava umanjiti strahove kampanjom u kojoj obećava strogi nadzor cijena, zaštitu potrošača i usklađivanje plaća i mirovina. Premijer Rosen Željazkov poručuje poduzećima da ne zloupotrebljavaju tržišni položaj i ne podižu cijene bez osnove.
No, kako prenose bugarski mediji, mnoge trgovine već sada podižu cijene osnovnih namirnica, iako euro još nije uveden. To dodatno jača dojam među građanima da su izloženi manipulacijama i da će s eurom uslijediti val poskupljenja.