'Kao sa svakom školom nešto učimo, ali ima puno loših đaka pa ne uče ništa, a neki nauče pa zaborave. Kada bi se htjelo, moglo bi se nešto naučiti - tu se najviše misli na političku povijest, a ne na ove druge grane povijesti', rekao je povjesničar Neven Budak gostujući u današnjoj HRT-ovoj emisiji ‘Nedjeljom u 2’.
Kako prenosi portal HRT-a, Budak kao dobar primjer učenja iz povijesti navodi Europsku uniju, a koja je, kako tvrdi, nastala kao određena refleksija na užase koji su zadesili Europske zemlje u Drugom svjetskom ratu.
vezane vijesti
‘Cijeli taj proces započeo je sa Zajednicom za ugljen i čelik, a koji je bio pokušaj da se izbjegne bilo kakav budući rat na području Europe - pogotovo zapadne Europe - i to se do sada pokazalo uspješnim', objasnio je Budak. Podsjetio je da je greška nakon Prvog svjetskog rata bila ta što su bili stavljeni preveliki pritisci na izgubljenu stranu, poput Njemačke i Mađarske, a što je moralo rezultirati određenom reakcijom, prenosi HRT. Nakon Drugog svjetskog rata se svjesno nastojalo izbjeći ponavljanje iste pogreške.
'Nakon završetka Drugog svjetskog rata zapravo je odmah počeo Hladni rat i naravno da se onda moralo postaviti drugačije prema Njemačkoj koja je tada predstavljala bedem prema Istoku nego što je to bilo nakon Prvog svjetskog rata', objasnio je.
Loše učenje povijesti?
Naglasio je da je puno primjera lošeg učenja iz povijesti, ponajprije u pogledu ratova koji su se dogodili nakon Drugog svjetskog rata kao da iz njega nismo ništa naučili.
‘Taj rat je toliko traumatizirao ljude na svim stranama i svih političkih uvjerenja da svatko u obitelji ima nekoga tko je stradao na ovaj ili onaj način - to se prenosi kroz obiteljsku tradiciju i traumu - zato ne čudi da to ne prolazi, a onda je još s Domovinskim ratom sve bilo dodatno potencirano', kazao je Budak.
Bilo je riječi i o spornom pozdravu pri čemu je kazao da ‘naravno da premijer zna što taj pozdrav znači’.
vezane vijesti
‘Naravno da on zna što taj pozdrav znači i naravno da zna da tu nema dvostruke konotacije - da je konotacija samo jedna koja može biti. S druge strane, ja ga čak mogu i razumjeti da u svojim nastojanjima da drži krajnju desnicu pod svojom kontrolom nastupa tako kako nastupa', rekao je i pojasnio:
‘Sasvim je jasno da je pozdrav 'za dom spremni' bio ustaški pozdrav pod kojim su vršeni strašni zločini i možemo reći da je žalosno što se taj pozdrav koristio u Domovinskom ratu - ali činjenica je da se koristio. Potpuno bi bilo neopravdano reći da svi koji su koristili taj pozdrav u Domovinskom ratu da su bili ustaše - naravno da nisu. U tom smislu, za te ljude koji su ga koristili, on ima dvostruku konotaciju', tvrdi gost HRT-ove emisije ‘Nedjeljom u 2’.
Vrijeme za jasan stav
Mišljenja je da bi politički vrh trebao zauzeti jasan stav te da bi bilo vrijeme da se kaže da 'to nije pozdrav koji se treba u Hrvatskoj koristiti jer on zapravo nanosi štetu hrvatskom društvu’. Tvrdi da je, stoga, ‘apsolutno nedopustivo’ da se njime pozdravlja u Saboru.
‘To je apsolutno nedopustivo. Da predsjednik Sabora dopusti da itko tim pozdravom pozdravlja u Hrvatskom saboru - ali da bude odmah jasno - ja isto tako mislim da se u Hrvatskom saboru ne može pozdravljati ni sa 'smrt fašizmu, sloboda narodu'. To nisu pozdravi kojima je u Hrvatskom saboru mjesto jer i jedan i drugi nose tešku povijesnu krivnju u sebi’, objasnio je.
Na pitanje o navodnoj ustašizaciji društva, povjesničar Neven Budak odgovorio je da je posrijedi ‘malo prežestok termin’.
‘Mi olako u hrvatskom društvu optužujemo ljude da su ustaše ili komunisti. Ne znam tko bi zagovarao komunizam u Hrvatskoj osim možda pojedinaca na krajnje ekstremnoj ljevici, kao što ni ne mislim da ima ustaša koji bi zagovarali one ideje koje je zagovarao ustaški pokret u vrijeme NDH ili neposredno prije toga, rekao je i istaknuo:
‘Ali da ima desnog radikalizma koji bi se jednog dana mogao pretvoriti u ustašluk - tog svakako ima’, kazao je u HRT-ovoj emisiji ‘Nedjeljom u 2’.
