KRIZNI REZOVI NA OTOKU

Britanci režu 700 tisuća radnih mjesta u upravi

24.05.2010 u 11:16

Bionic
Reading

Nova britanska koalicijska vlada u ponedjeljak predstavlja plan smanjenja državne potrošnje težak 6 milijardi funti (6,9 milijardi eura), kojim namjerava srezati golemi proračunski manjak

U kontekstu upozorenja da je vrijeme izobilja završeno, konzervativno-liberalnodemokratska vlada detaljno će objaviti koji će segmenti podnijeti najveći teret rezova te iznijeti prijedloge kako namjerava povećati prihode u cilju punjenja prazne državne blagajne.

'Iznijet ćemo plan o tome gdje namjeravamo ostvariti šest milijardi funti vrijedne uštede, a svakim danom nakon toga morat ćemo dokazivati da će najosjetljivije skupine u društvu biti pošteđene rezova', objavio je premijer David Cameron u nedjeljnom izdanju lista News of World.

Potpredsjednik vlade Nick Clegg dodatno je istaknuo nužnost rezova, navodeći da s obzirom na brzinu širenja krize u eurozoni više nema prostora za odgode.

Rezanje troškova za taksi

Službeni podaci u petak su pokazali da je proračunski manjak u godini 2009/2010. dosegnuo 156,1 milijardu funti ili 11,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je njegova rekordna razina.

Po pisanju Sunday Timesa, ministarstvo poduzetništva, inovacija i stručnosti podnijet će najveći teret početnih rezova kojima se planiraju uštede od 900 milijuna funti.

Kako dalje navodi taj list, razmatra se i ostvarenje 513 milijuna funti ušteda rezanjem proračuna za savjetodavna tijela i ukidanje nekih među njima, a planiraju se i rezovi u troškovima državnih službenika na taksije, zrakoplovne karte i hotelski smještaj.

Posebni porez za banke

Isti tjednik dalje navodi potencijalno ukidanje 300.000 do 700.000 radnih mjesta u javnom sektoru idućih godina.

List Independent u nedjeljnom izdanju nadalje piše da britanska vlada planira namaknuti osam milijardi funti posebnim porezom za banke, što je, navodi taj list, tri puta više nego što je prvotno planirao ministar financija George Osborne

Britanske državne financije pokosila je rekordno duga recesija zbog koje su porezni prihodi srezani, a državna potrošnja znatno uvećana, među ostalim i zbog enormno skupog spašavanja posrnulih banaka.