KĆER MARTINA L. KINGA

Boriti se valja i danas - protiv nejednakosti

Bionic
Reading

U danima kada deseci tisuća ljudi u SAD-u novim hodočašćem obilježavaju 50 godina od civilnog Marša na Washington i 'I have a dream' govora Martina Luthera Kinga, kći tog znamenitog borca za ljudska prava upozorava da se današnja Amerika mora vratiti borbi za obespravljene unutar svojih granica

Bernice King rodila se samo nekoliko mjeseci prije nego što će se njen otac u nadahnutom govoru protiv rasizma i segregacije pred 250 tisuća ljudi na Lincoln Memorialu upisati među najveće oratore američke povijesti. Tada tretiran de facto kao neprijatelj režima, taj je Gandhijem inspirirani političar, baptistički svećenik i dobitnik Nobelove nagrade za mir ustrijeljen pet godina kasnije. Iako konkretni dokazi nisu pronađeni, FBI se nikada nije oprao od optužbi da je sudjelovao u organizaciji atentata.

'Veličanstveni napredak postignut je od vremena govora i smrti mog oca. Mislim da bi se i on složio svim srcem, da bi bio vrlo zadovoljan mnogim sveobuhvatnim promjenama u odnosima između rasa, toleranciji i prihvaćanju – do jedne razine. Naglašavam, do jedne razine. Moj otac inzistirao bi na priznavanju dobroga što se dogodilo tijekom zadnjih 50 godina jer je bio takav čovjek. Međutim, on bi nastavio govoriti o iznimnom poslu koji još mora biti napravljen. (...) Nastavio bi raditi za one koji su izostavljeni. Napori za ostvarivanje jednakosti, pravde i smanjivanja siromaštva traju i ne završavaju', poručila je Bernice King, inače baptistička svećenica.

King se, međutim, složila da ni njen davno preminuli otac ne bi mogao zamisliti niz sudskih presuda koje su proteklih godina, kako kaže, jako naštetile američkom pokretu za ljudska prava:

'Moja generacija i sljedeća generacija moraju se ujediniti i učiniti da se čuje naše glasove', kazala je King, pozivajući na novi val borbe za 'bolje zdravstvo, okoliš, uvjete stanovanja i obrazovanje'.

Gospođa King upitana je i za komentar nedavnog ubojstva tamnoputog 17-godišnjeg Trayvona Martina na Floridi. Posjetimo, nenaoružanog Martina ustrijelio je noćni čuvar George Zimmerman, ali je prvo pušten, pa tek potom procesuiran zbog pritiska javnosti, da bi na kraju bio oslobođen zbog prava na samoobranu. Izbili su prosvjedi, a sustav je ponovno optuživan za toleriranje rasizma. Kingova kći tvrdi da bi njen otac nastojao doprijeti i do obitelji ubijenog i do obitelji ubojice kako bi poboljšao stanje u iznimno tragičnoj situaciji.

'Razumijem razloge za bijes ljudi jer sam i ja smatrala kako postoji dovoljno dokaza da je Zimmerman odgovoran za mladićevu smrt. No s obzirom na svoje pravničko obrazovanje nisam sigurna da je tužiteljstvo napravilo sve što je trebalo da dobije proces i ne razumijem zašto je tako. (...) To je bilo mučno, kao što je mučno bilo i vedro držanje okružnog tužitelja nakon presude. Zapitaš se nije li u cijelom procesu bilo neke namještaljke. Nisam još vidjela da je tužitelj tako dobro raspoložen nakon što je izgubio tako važan slučaj', izjavila je King.

Obilježavanje pola stoljeća od događaja koji je bio nekovrsni manifest potlačene, segregirane crnopute populacije i platforma za ozbiljnu borbu cijelog američkog društva protiv rasizma, traje od 24. do 28. kolovoza.

Čuveni govor M.L. Kinga u Washingtonu 1963. godine